Premda se gotovo čitav dokumentovani prenos koronavirusa dogodio u zatvorenim prostorima, stručnjaci kažu da je opravdano nositi masku i na otvorenom jer mali rizik zaraze postoji i tamo.
To se prije svega odnosi na dogaje gdje ljudi stoje blizu jedni drugima i duže vrijeme razgovaraju, poput političkih skupova ili zabava na otvorenom. Otkako je počela pandemija, naučne studije dokazale su da se virus prenosi u restoranima, kućama, fabrikama, kancelarijama, na konferencijama, u vozovima i avionima.
Riječ je o ograđenim zonama gdje se fizičko distanciranje nije poštovalo ili gdje su ljudi ostajali neko vrijeme i kretali se uokolo glasno govoreći ili pjevajući, prenosi HINA.
“Nismo identificirali doslovno nijedan slučaj koji bismo povezali sa takozvanim svakodnevnim životom na otvorenom”, rekao je autor studije Mike Weed, profesor na sveučilištu u Canterburyju.
“Za iste aktivnosti i istu udaljenost, spoljašnji prostor je puno bezbjedniji nego zatvoreni”, navodi se u studiji u kojoj je učestvovala grupa naučnika s američkih, britanskih i njemačkih univerziteta.
“Rizik prijenosa znatno je manji na otvorenom jer se otpušteni virusi brže razređuju u atmosferi”, napisali su naučnici, uspoređujući širenje virusa s dimom cigarete.
Aerosoli
Najmanje čestice kojima se virus može prenijeti, aerosoli, mogu ostati u vazduhu više minuta ili sati, u zavisnosti od prostora. U prostoriji sa slabom ventilacijom moguća je akumulacija tih čestica. Ona je, na primjer, moguća i u uskom prostoru između dvije zgrade gdje nema cirkulacije vazduha.
Kolika je količina aerosola potrebna za infekciju nije poznato, ali što je veća količina “veća je i vjerojatnoća zaraze”, rekao je Steve Elledge, genetičar i stručnjak za viruse s Harvarda.
Vrijeme provedeno u blizini zaražene osobe ključan je faktor. Sekunda na trotoaru nije dovoljna za zarazu, vjerojatno se ipak radi o najmanje nekoliko minuta. “Nema dokaza ni da se koronavirus prenosi mimoilaženjem ljudi na otvorenom”, zaključila je grupa naučnika, ali u teoriji je i to moguće.
“Kad prolazimo pokraj ljudi, moguće je pokupiti dašak njihovog izdaha. Rizik je vrlo nizak, ali iz načela opreznosti maska ne može da šteti”, rekla je Linsey Marr, stručnjakinja za transmisiju virusa aerosolima sa univerziteta.
Previše je varijabli da bi se mogao izračunati koliki je tačno rizik zaraze na ulici ili u parku. To zavisi od vjetra, ali i od sunčevog ultraljubičastog zračenja koje deaktivira virus. Sve upućuje na to da je rizik mali, ali maske su i dalje najdjelotvornija bezbjednosna strategija.
“Prolaznik na ulici možda kihne baš u onom trenutku kad se mimoilazi s vama”, plastično je objasnila Krystal Pollitt, profesorica epidemiologije na Yaleu.