Grčka i Turska održale su danas nove razgovore u Ateni i dogovorile nastavak nakon više od 60 krugova kojima još nisu postigle temelj za rješenje graničnog spora u vodama istočnog Mediterana, prenose agencije Reuters i AFP.
Sastanak je održan u sklopu druge faze pripremnih pregovora, mehanizma reaktiviranog potkraj januara nakon petogodišnje stanke.
“Grčka sudjeluje u ovim pregovorima u dobroj vjeri” i još se nada pronaći “zajednički jezik” s Turskom oko spornih pitanja, rekao je u utorak u Ateni grčki ministar vanjskih poslova Nikos Dendias novinarima po završetku sastanka koji je potrajao četiri sata.
Pojedinosti o sastanku nisu poznate.
Saga se nastavlja
Sljedeći krug pregovora održat će se vjerojatno u Istanbulu, po grčkoj javnoj televiziji ERT.
“Nadamo se da će (ti kontakti) omogućiti da se pronađe zajednički jezik kako bi se riješio naš jedini spor s Turskom: onaj o razgraničenju isključivog gospodarskog pojasa i epikontinentalnog pojasa u Egejskom moru i u istočnom Mediteranu, na osnovi međunarodnog prava i UN-ove Konvencije o pravu mora”, kazao je.
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan poručio je u Ankari da Turska “odlučno” stoji pri svojim zahtjevima u istočnom Mediteranu. “Ne dolazi u obzir da pristanemo na ustupke”, rekao je na konferenciji za novinare.
Turska je u ponedjeljak u diplomatskoj noti upozorila da je potrebno njezino odobrenje za bilo kakve radove na epikontinentalnom pojasu u istočnom Mediteranu, na koji polaže pravo.
Po turskim medijima, Ankara je reagirala na sporazum koji su 8. marta potpisali Kipar, Grčka i Izrael o postavljanju najdužeg podmorskog električnog kabla na svijetu, dugog više od tisuću kilometara, koji će prolaziti ispod područja na koje Turska polaže pravo.
Turski ministar obrane pozvao je u ponedjeljak Atenu da prestane provocirati.
“Grčka želi pretvoriti grčko-turska pitanja u problem između Turske i Europske unije te Turske i SAD-a”, rekao je ministar Hulusi Akar.
“To ne prihvaćamo” i “to ne vodi nikamo”, upozorio je.
Naglasio je da je Ankara spremna “razgovarati o svim pitanjima”.
Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg izrazio je u ponedjeljak zabrinutost zbog razlika u stajalištima Grčke i Turske u pogledu istočnog Mediterana, odluke Turske da kupi ruski proturaketni sustav S400 i kršenja demokratskih prava u Turskoj.
Tenzije između dviju zemalja eskalirale su ljetos zbog prava na iskorištavanje rezervi prirodnog plina u vodama istočnog Mediterana.
Pripremni pregovori trebali bi udariti temelje za formalne pregovore, ali do sada je postignut jako mali napredak. Od 2002. održano je više od 60 krugova pregovora, a još nije postignut dogovor o pitanjima o kojima bi se trebalo pregovarati.
Atena želi pregovarati samo o razgraničenju isključivog gospodarskog pojasa i epikontinentalnog pojasa u Egejskom moru i u istočnom Mediteranu, a ne o pitanjima koja se tiču “nacionalnog suvereniteta”. Turska želi pregovarati o svim pitanjima, što uključuje definiciju zračnog prostora i Egejske otoke.
Europski čelnici razgovarat će o sporu između Grčke i Turske na summitu 25. i 26. marta.
Grčka smatra da bi se, u slučaju da se ne dogovore, dvije strane trebale obratiti Međunarodnom sudu pravde.
Europski čelnici dogovorili su na summitu u decembru prošle godine proširenje popisa fizičkih osoba i poduzeća u Turskoj koji će biti sankcionirani zbog istraživanja plina u istočnom Mediteranu, u vodama na koje pravo polažu Grčka i Kipar.
Imena osoba koje će biti sankcionirane dodat će se na popis koji je uspostavljen u novembru 2019., na kojem se sada nalaze dvojica dužnosnika jedne turske naftne kompanije kojima je zabranjen ulazak u EU i zamrznuta imovina.
Čelnici Europske unije zadužili su visokog predstavnika Europske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku Josepa Borrella da najkasnije do marta 2021. pripremi izvješće o razvoju situacije i da predloži imena novih pojedinaca i poduzeća koji bi se uvrstili na popis sankcioniranih.