Kremlj je odlučio da preko rata u Ukrajini isprovocira krizu hrane za zemlje u razvoju.
Iz Ukrajine je puno država Azije i Afrike kupovalo hranu. Kyjiv je jedan od najvećih u svijetu eksportera žitarica i poljoprivrednih proizvoda. Sada, ruska ratna mornarica blokirala je ukrajinske teritorijalne vode u Azovskom i Crnom moru, što onemogućava realizaciju izvoza hrane na tržišta zemalja, gdje nestašica hrane je već kronični problem.
Moskva računa da stanovništvo u slabo razvijenih zemljama Azije i Afrike na oštri deficit namirnica i samim poskupljenjima cijena hrane će se krenuti u blagostanju Evropu radi spašavanja vlastitih života. U jednom trenutku to bi moglo biti sigurno oko milion ljudi, koji mogu preplaviti čitav kontinent.
Sve evropske zemlje tada bi se suočile sa humanitarnom krizom neviđenih razmjera.
Ovaj skovani plan u Kremlju već su svi pročitali u evropskim prestonicama.
Evropske zemlje su podržale bojkot pri kupovanju ukrajinskih žitarica, koje je ukrala ruska vojska u Ukrajini. Čak i van Evrope, Liban je odbio rusku jeftinu ponudu za kupovinu ukradenog u Ukrajini dobra.
Oficijelni Kyjiv zamolio je za podršku proboja humanitarnog koridora preko ukrajinskog teritorijalnog mora, što je sada privremeno zauzela ruska ratna mornarica.
Ukrajina ima mogućnost za izvoz 22 miliona tona žitarica, a općenito 90 miliona tona hrane koje bi spasile većinu zemalja od opasnosti izgladnjivanja. Ovaj prijedlog su već podržale niz zemalja članica NATO-a. Ali za takvu bitnu humanitarnu akciju potrebna je jaka podrška od strane ratne mornarice zemalja Alijanse prije svega Velike Britanije, Francuske, Turske.
Ovaj koridor mogao bi biti duž obala Rumunjske i Bugarske pa sve do Istanbula, gdje dalje plovidba bi bila na sigurnom.
Ukrajina i Ukrajinci dobro znaju šta je glad.
U toku gladi, koja je nastala u 1921.-22. g. od posljedica revolucije, borbe za nezavisnost i građanskog rata u Ukrajini umrlo je 1,5 miliona stanovnika. Ali, najveći u historiji glad je ukrajinski narod očekivao u 1932.-33. godini.
Tada boljševički Kremlj odlučio se na odmazdu ukrajinskom narodu koji se u većini nije želio prikloniti Crvenoj Armiji koja je krenula srušiti proglašenu obnovljenu Ukrajinsku Narodnu Republiku (1918-1921). Moskva oduzela od ukrajinskih seljaka pri pomoći zloglasne vojske NKVD i gdje su sve zalihe hrane uzeli i tako “stavila” ukrajinski narod na teško izumiranje.
Kako niko ne bi potražio spas van administrativnih granica Ukrajine bila je uključena Crvena Armija koja blokirala mogućnost bijega Ukrajinaca iz izgladnjelih područja.
U ovim neljudskim okolnostima, koje nametnula Moskva, od gladi umrlo 7 miliona Ukrajinaca na teritoriju pod kontrolom komunista. Pored u Zapadnoj Ukrajini, koja je u to doba bila u sastavu Poljske gladi uopšte nije bilo. Takve katastrofe sa hranom nije bilo ni u susjednoj sovjetskoj Bjelorusiji ni u granicama s Ukrajinom u regijama Ruske Sovjetske Socijalističke Federativne Republike.
Glad je bila nametnuta stalijnskim režimom osmišljeno i barbarski. Na najplodnijoj zemlji na svijetu, na crnici ljudi umirali su teškim mukama.
Obezumljene od gladi majke bi jele svoju djecu.
Tu i tamo spasa su imale regije, gdje je pored bila šuma.
Tamo kao u prvobitnom stanju ljudi bi tražili hranu, spašavali rijeke i jezera gdje se moglo uloviti ribe.
Moskva još uvijek uvijek govori da su od tada patnje glađu osjetile i druge regije osim Ukrajine i to je točno. U Ruskoj Federaciji također nastradale su regije, ali gdje su Ukrajinci bili u većini ili imali veliki postotak.
Prije svega to su bili regije Kubanj i Stavropolj, isto poljoprivredno vrlo bogate, koje su imale 70% ukrajinskog stanovništva u Kubanji i 35% u Stavropoljskoj regiji. Tamo je umrlo 2,5 miliona stanovnika. Poslije ove gladi Staljin je uspio uništiti sve ukrajinsko na Kubanji – škole, pozorišta, biblioteke. Ipak Kubanski koraci su uglavnom preseljeni iz Ukrajine Zaporoški kozaci.
Čak 1918. godine pripremao se ugovor o ulasku Kubanji u obnovljenu Ukrajinsku državu, ali borba protiv lokalnih ukrajinskih patriota sljedbenika boljševika sa jedne strane i pristaša Bijele garde, koja je htjela restavraciju monarhiji Romanovih sa druge, upropasila je ovaj plan.
Treća glad u Ukrajini bila je u 1946. g. odmah poslije Drugog svjetskog rata koja je odnjela više miliona ukrajinskih života.
Tako u toku Drugog svjetskog rata bilo je ubijeno 10 miliona Ukrajinaca, isto toliko je umrlo od gladi u tri Gladomora, koje je namjestio Staljin i njegovi boljševici.
Zato Ukrajinci vrlo dobro poznaju užasne posljedice gladi kao i neljudsku politiku Kremlja, koji je spreman ubiti glađu milione ljudi da bi postizao svoje političke ciljeve.
Ukrajina je u pripravnosti kako bi pomogla čovječanstvu da iznjegne glad, ali međunarodna zajednica i NATO moraju hitno i čvrsto intervenisati da bi spriječili zao naum Moskve.