Iz Elektroprivrede BiH rečeno je za FENA-u da razlike u cijeni električne energije među elektroprivredama proizlaze iz različitih izvora proizvodnje. Dok EPBiH proizvodi 80 posto energije iz termoelektrana, Elektroprivreda Republike Srpske ima podjednak udio termoelektrana i hidroelektrana, dok Elektroprivreda HZHB u svom proizvodnom portfoliju nema termoelektrana.
Iz EPBiH ističu da je proizvodnja električne energije iz termoelektrana do tri puta skuplja od proizvodnje iz hidroelektrana.
„Elektroprivreda BiH većinski je zavisna od uglja, što predstavlja jedan od ključnih faktora koji utiču na visinu troškova proizvodnje električne energije“, navode iz kompanije.
Rudnicima nedostaje milion tona uglja godišnje
Prema podacima EPBiH, rudnici su za deset mjeseci isporučili oko 700.000 tona manje uglja od planiranih količina. Nedostatak se dijelom nadoknađuje kupovinom na tržištu, što dodatno opterećuje poslovanje.
Godišnje Elektroprivredi BiH nedostaje oko milion tona uglja, a trend pada proizvodnje električne energije prisutan je od 2018. godine.
Rudnici su 2009. godine u Koncern EPBiH ušli s dugom od 36 miliona KM, koji je u međuvremenu narastao na 1,2 milijarde KM.
Iz kompanije navode da su među glavnim problemima višedecenijsko zanemarivanje pripreme novih eksploatacionih polja, zastarjelost termoelektrana i nedovoljna proizvodnja uglja.
Planom poslovanja za period 2026–2028. predviđeno je oko 59,3 miliona KM za dokapitalizaciju rudnika. U prethodnom periodu EPBiH je u rudnike putem dokapitalizacije uložila oko 367 miliona KM.
Nova ulaganja u proizvodnju električne energije
Elektroprivreda BiH priprema projekte izgradnje solarnih, vjetroelektrana i hidroelektrana, ali upozorava da njihovu realizaciju otežavaju administrativne i pravne prepreke, uključujući zabranu raspolaganja državnom imovinom.
Među najvažnijim projektima su solarne elektrane Gračanica 1 i 2, ukupne snage 50 MW, te Podveležje 3, Višća i Breza, ukupne snage 30 MW.
U pripremi su i vjetroelektrane Vlašić i Bitovnja, kao i projekt Prosumer 5000+, koji predviđa izgradnju solarnih elektrana za domaćinstva u saradnji sa Svjetskom bankom.
EPBiH planira i hidroelektrane na rijekama Bosni i Drini te dvije gasne elektrane u okviru postojećih termoelektrana u Kaknju i Tuzli.
Od 2024. do polovine 2026. godine kompanija je u termoelektrane uložila 180 miliona KM vlastitih sredstava, s ciljem produženja njihovog radnog vijeka i očuvanja stabilnosti elektroenergetskog sistema.
Sve veći interes za solarne panele
Iz EPBiH navode da je na distributivnu mrežu trenutno priključeno 275 prosumerskih postrojenja, odnosno sistema koji omogućavaju domaćinstvima i drugim kupcima da proizvode električnu energiju za vlastite potrebe.
Od stupanja na snagu novih energetskih zakona zaprimljeno je 977 zahtjeva za izdavanje elektroenergetske saglasnosti za prosumere. Od toga je 631 zahtjev obrađen, dok se 346 još nalazi u proceduri.
Iz kompanije pojašnjavaju da brzina priključenja zavisi od kantonalnih propisa, pri čemu je postupak jednostavniji u kantonima koji su pojednostavili uslove za postavljanje solarnih panela.