Globalni plastični otpad skoro će se utrostručiti do 2060. godine, pri čemu će otprilike polovina završiti na deponijama, a manje od petine reciklirati, navodi se u novom izvještaju objavljenom u petak, prenosi Anadolu Agency (AA).
Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) procjenjuje da će globalna potrošnja plastike porasti sa 460 miliona tona u 2019. na 1,23 milijardu do 2060. Kao razlog toga navodi “nedostatak novih hrabrih politika”.
“Rast će biti najbrži u zemljama u razvoju u Africi i Aziji, iako će u 2060. zemlje članice OECD-a i dalje proizvoditi mnogo više plastičnog otpada po osobi (238 kilograma godišnje u prosjeku, nego zemlje koje nisu dio organizacije (77 kilograma)”, navodi se u izvještaju.
Očekuje se da će se plastični otpad povećati sa 353 miliona tona u 2019. na 1,01 milijardu u 2060. godini, navodi se u izvještaju i dodaje da će se količina plastike u okeanima, rijekama i jezerima više nego utrostručiti.
“Većina zagađenja dolazi od većih krhotina poznatih kao makroplastika, ali curenje mikroplastike iz predmeta poput industrijskih plastičnih peleta, tekstila i guma također predstavlja ozbiljnu zabrinutost”, navodi se.
Svijetu je potrebna “mnogo striktnija i globalno koordinisana akcija” ako se želi eliminisati zagađenje plastikom, kako predviđa Skupština UN-a za okoliš, rekao je Mathias Cormann, generalni sekretar OECD-a.
Porezi na plastiku, podsticaji za ponovnu upotrebu i popravku plastičnih predmeta, poboljšana infrastruktura za upravljanje otpadom i povećane stope sakupljanja otpada su među nekim od politika koje se preporučuju za smanjenje uticaja plastike na životnu sredinu.
“Ako se provedu, ove konkretne politike mogle bi značajno suzbiti, pa čak i eliminisati, curenje plastike u okoliš”, dodao je Cormann.