Ukrajinci otkrivaju glavne tačke mirovnih pregovora koje Rusija mora ispuniti!

 

“Delegacija afričkih zemalja, na čelu sa predsjednikom Južnoafričke Republike – Cyrilom Ramaphosom, stigla je u Kijev na pregovore sa predsjednikom Ukrajine, Volodimirom Zelenskim, u okviru mirovne inicijative završetka rusko-ukrajinskog rata. U sastavu ove delegacije bili su predsjednik Senegala, Maki Solom, a također lideri Zambije i Komorskih Otoka, premijer-ministar Egipta, bivši premijer-ministar Ugande i šef Ureda predsjednika Konga. Poslije pregovora s ukrajinskom stranom, afrička delegacija odmah putuje u Peterburg na sastanak sa predsjednikom Ruskeu vezi sa afričkom mirovnom inicijativom o završetku rata u Ukrajini.

 

Očekuje se da će afrička delegacija upoznati oficijelni Kijev i Moskvu sa stanjem na kontinentu poslije početka rusko-ukrajinskog rata, zbog kojeg stradaju svjetske cijene namirnica i zrna, a što ima negativan odjek i na čitavu svjetsku trgovinu. Šef delegacije afričkih zemalja smatra da konflikt i sankcije usmjerene ka Rusiji, koja je glavni trgovinski partner kontinenta, negativno utječu na ekonomiju i sredstva. Tako se afričke zemlje zalažu za promoviranje mirovnih ideja i poticanje strana da se kreću ka pregovaračkom procesu u okviru diplomatskih aktivnosti. 

 

Afrička delegacija pripremila je Nacrt prijedloga za stvaranje povjerenja. Tamo je nekoliko bitnih prijedloga, sa afričke tačke gledišta. Prvi je: povlačenje ruske vojske; drugi: povlačenje ruskog taktičkog naoružanja iz Bjelorusije; treće: suspenzija ispunjavanja naloga za hapšenje Vladimira Putina, a koji je naredio Međunarodni kriminalni sud; četvrti: oslabljivanje zapadnih sankcija uvedenih Ruskoj Federaciji. Afričke zemlje ovo ne smatraju mirovnim planom nego mjerama koje će pomoći za zaustavljanje vatre, što će, po njihovom mišljenju, pripomoći u konsolidaciji. Nacrt ovog dokumenta predviđa da je ugovor o zaustavljanju ratnih događanja moguće postići kasnije; on mora uključivati pregovore između Rusije i Zapada, koji moraju razmotriti pitanja sistema naoružanja srednjeg dometa, taktičkih nuklearnih naoružanja i sistema biološkog oružja. Prije dolaska u Kijev, afrički lider delegacije, Ramaphosa, obavio je telefonske razgovore sa predsjednikom Kine, Xijem, ruskim predsjednikom Putinom i glavnim sekretarom UN-a Guterresom, a tokom dolaska u Varšavu 15. juna ove godine, i sa predsjednikom Poljske, Andrzjem Dudom. Stav aftičkih zemalja podržala je Kina. 

 

Par dana ranije, predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski obavio je telefonski razgovor sa predsjednikom JAR, Cyrilom Ramaphosom, tokom kojeg je sagovorniku dao do znanja da svako ko pomaže agresoru naoružanjem, postaje sudionik. Pritom, Kijev smatra neophodnim povlačenje ruske vojske sa svih ukrajinskih teritorija koje su prigrabljene od strane Rusije. Ovi prostori moraju bezuvjetno biti vraćeni Ukrajini; to je glavni korak za početak mirovnih pregovora! 

 

Pritom, afrički dokument ne predviđa ništa o odgovornosti lica koja su pokrenula rat protiv Ukrajine i počinila ratne zločine na privremeno okupiranim ukrajinskim područjima, što je neophodno u vezi sa međunarodnim pravom i stavkama međunarodnih konvencija. Pored toga, treba postojati garancija da će Ukrajini biti isplaćena finansijska odšteta od strane Rusije. Naravno, treba imati na umu formulu postizanja mira koja će zaustaviti ponavljanje ruske agresije protiv Ukrajine ili drugih susjednih zemalja. Ova formula već postoji i prezentirao ju je ukrajinski predsjednik na Summitu lidera dvadeset najrazvijenijih država svijeta, koji je održan prošle godine u Indoneziji. 

 

To što su sada afričke zemlje doživjele negativne posljedice rusko-ukrajinskog rata zbog Moskve je… Ona je pokrenula najveću vojnu invaziju protiv zemlje osnivača UN-a. Ruski agresivni rat protiv Ukrajine donio je ne samo neugodnosti afričkim zemljama, nego je uništio značajan dio ukrajinske privrede, odnio milione ukrajinskih života, donio nesreću milionima ukrajinskih građana… Niko više od Ukrajine ne priželjkuje završetak rata, ali mora biti takav da Rusiji više ne padne na pamet pokrenuti novi za kraće vrijeme. Osuđivanje organizatora ovog rata, dobivanje ratne odštete i bezbjednosnih garancija, Ukrajini može biti podloga za završetak ovog rata koji se ne bi ponovio za nekoliko godina. Tokom boravka u Kijevu, oglasile su se sirene za uzbunu. Glavni ukrajinski grad gađali su ruskim krstarećim raketama ‘Kalibr’ i hiperzvučnim raketama ‘Kinžal’. Svih šest ‘Kalibara’ i ‘Kinžala’ srušeno je. Članovi afričke delegacije vidjeli su kako se svakodnevno osjeća prosječni ukrajinski stanovnik. 

 

Najveću sigurnost Ukrajini poslije završetka rata s Rusijom može donijeti samo članstvo u NATO. Ulazak Ukrajine u NATO podržalo je već dvadeset zemalja članica Alijanse, a koje smatraju da će se ova organizacija samo ojačati ulaskom Ukrajine. Integracije Ukrajine u NATO donijet će pojas sigurnosti čitavoj Evropi. Poslije ruske vojne invazije na Ukrajinu, Alijansa ne može biti samo odbrambena organizacija, nego se mora adaptirati u skladu sa trenutnom geopolitičkom turbulentnošću i novim izazovima. 

 

Kremlj i Vladimir Putin žele obnoviti praksu teritorijalnih aneksija tuđih teritorija, što destabilizira Evropu. Moskva je postala realna prijetnja Zapadu, a njena teritorijalna ekspanzija ugrožava susjedne zemlje, članice NATO-a i EU. Ruska invazija na Ukrajinu može potpuno uništiti postojeći sistem bezbjednosti koji se stvarao dugi niz godina. Zemlje centralne i istočne Evrope imaju razloga da se plaše Rusije, koja i njih može vojno napasti. Ako Ruska Federacija dobije stratešku inicijativu, onda može započeti invaziju na Moldaviju i zemlje Baltika. Ukrajina mora dobiti globalnu podršku kako bi Ruska Federacija doživjela potpuni strateški debakl. Zato, na sljedećem summitu Alijanse u Vilniusu, od 11. do 12. 7. 2023. godine, Kijev očekuje dobivanje ohrabrujuće poruke u vezi sa euroatlantskom integracijom zemlje. Evropa, zajedno sa Ukrajinom, može se odbraniti od ruskog medvjeda i vratiti ga kući, dalje u Sibir.”