Tako je tokom dvije godine, 2016. i 2017, od 11.517 sklopljenih brakova, 19 mladoženja umjesto zadržavanja svog prezimena, prekršilo tradiciju i preuzelo ženino prezime, podaci su Republičkog zavoda za statistiku (RZS).
Prema podacima RZS, u 2016. godini u RS su sklopljena 5.563 braka, a sedam mladoženja je odlučilo da svoje prezime zamijeni supruginim.
“U 2017. godini sklopljena su 5.954 braka, a 12 muškaraca je preuzelo ženino prezime”, rekli su u RZS.
Drago Vuković, profesor sociologije na Odsjeku za filozofiju i sociologiju Univerziteta u Istočnom Sarajevu, smatra da je u pitanju modni trend koji, prema njegovim riječima, vjerovatno neće potrajati.
“Mislim da nije u pitanju snažnija ili trajnija društvena pojava. U tradicionalnim društvima žene su uglavnom uzimale muževo prezime, a u posljednjih 30 godina česti su slučajevi da žene uz svoje prezime dodaju muževo”, rekao je Vuković.
Dodaje da je bilo situacija da su žene poslije udaje zadržavale samo svoja prezimena, posebno ako je u pitanju žena čija je porodica imućnija i poznatija od muževe.
“Poznati su slučajevi pojedinih glumica ili medijskih ličnosti koje su umjesto suprugovog prezimena zadržale svoje, kao što su, na primjer, Milena Dravić i Mirjana Marković”, kazao je Vuković.
Istakao je da za razliku od žena koje pored svog prezimena nakon udaje dodaju i muževo, muškarci će se na taj korak teže odlučiti od onoga da promijene prezime.
“Zanimljivo je da, za razliku od žena koje nose dva prezimena, rijetkost je da muškarci uz svoje prezime dodaju ženino. Smatram da će muškarci biti spremniji da preuzmu ženino prezime nego da nose oba prezimena”, kazao je Vuković.
Istraživanja su pokazala da su u zemljama regiona ovi slučajevi češći i da je veći broj muškaraca spreman da svoje prezime zamijeni ženinim.
Tako se u Srbiji, u proteklih 18 godina, 2.350 muškaraca odlučilo za taj korak, a samo tokom 2018. njih čak 136.
U Crnoj Gori su od početka 2019. godine ženino prezime preuzela 124 muškarca.