Novo istraživanje objavljeno u srijedu pokazalo je da drveće u gradovima svijeta ublažava skoro polovinu efekta urbanih toplotnih ostrva, ali najsiromašniji i najtopliji gradovi i dalje imaju premalo koristi od toga.
Studija objavljena u časopisu Nature Communications navodi da krošnje, kroz hlad i ispuštanje vodene pare, u prosjeku snižavaju temperaturu u svjetskim gradovima za 0,15 stepeni Celzijusa.
Bez drveća bi urbane sredine zbog tamnih krovova i asfalta bile toplije za prosječno 0,31 stepen Celzijusa usljed efekta urbanog toplotnog ostrva, koji je odvojen od klimatskih promjena izazvanih sagorijevanjem fosilnih goriva.
Istraživači su analizirali gotovo 9.000 velikih gradova na Zemlji, mjereći temperature u segmentima od približno 150 gradskih blokova. Takav pristup omogućio je preciznije bilježenje efekta hlađenja po četvrtima, pa, naprimjer, drveće iz njujorškog Central Parka nije računato kao zaštita za gušće izgrađena područja udaljena kilometrima.
Oko 185 miliona ljudi u 31 većem gradu već osjeća prosječno hlađenje od najmanje 0,3 stepena Celzijusa. Ipak, glavni autor studije Rob McDonald iz organizacije Nature Conservancy upozorio je na nejednakost:
“Kada pogledate gradove globalno, postoji mnogo, mnogo gradova, posebno u zemljama u razvoju, koji imaju veoma malo drveća.”
U 20 gradova s najmanje tri miliona stanovnika stanovnici osjećaju manje od 0,05 stepeni Celzijusa hlađenja, a u Dakaru, Džedi, Kuvajtu i Amanu, gdje živi više od 15 miliona ljudi, učinak je gotovo nepostojeći.
Na suprotnom kraju su Berlin, Atlanta, Moskva, Washington, Seattle i Sydney, gradovi s većim udjelom drveća. Naučnici navode da bogatiji gradovi i četvrti češće imaju više zelenila zbog većih parcela, privatnog vlasništva i većeg političkog utjecaja stanovnika.
Autori ističu da gradovi, posebno topliji i siromašniji, mogu povećati pokrivenost drvećem, ali i da su mogućnosti ograničene dostupnošću vode, zemljišta i odgovarajućih biljnih vrsta.
McDonald je poručio: “Drveće nas neće spasiti od klimatskih promjena.”