Kubanski ministar vanjskih poslova Bruno Rodríguez optužio je SAD da gradi „lažni slučaj“ za vojnu intervenciju, nakon izvještaja da je Kuba nabavila napadačke dronove sposobne za gađanje Floride, piše BBC.
Rodríguez je naglasio da Havana „niti prijeti niti želi rat“, nakon što je američki portal Axios, pozivajući se na povjerljive obavještajne podatke, objavio da Kuba sada posjeduje 300 dronova i da razmatra napade na obližnje američke ciljeve.
Kuba se suočava s krizom goriva, dodatno pogoršanom efektivnom američkom blokadom nafte, dok je istovremeno pod pritiskom administracije predsjednika Donald Trump da „postigne dogovor“.
Trump je zaprijetio kubanskom komunističkom režimu intervencijom sličnom onoj tokom hvatanja venecuelanskog predsjednika Nicolás Maduro.
Prema izvještaju Axiosa objavljenom u nedjelju, Kuba sada navodno razmatra mogućnost korištenja dronova za napade na Guantanamo Bay, američku vojnu bazu na karipskom ostrvu, kao i na mornaričke brodove, a moguće i na Key West na Floridi.
Portal citira američkog zvaničnika koji tvrdi da obavještajni podaci — koje opisuje kao mogući izgovor za američku vojnu intervenciju — također sugeriraju da se iranski vojni savjetnici nalaze u Havani.
Iranski dronovi imaju centralnu ulogu u ratovanju dronovima i na Bliskom istoku i u Ukrajini.
„Bez ikakvog legitimnog opravdanja, američka vlada iz dana u dan gradi lažni slučaj kako bi opravdala nemilosrdni ekonomski rat protiv kubanskog naroda i eventualnu vojnu agresiju“, napisao je Rodríguez na društvenim mrežama.
„Određeni mediji učestvuju u tome, promovirajući klevete i objavljujući insinuacije same američke vlade.“
Dodao je da Kuba, iako ne želi rat, priprema zemlju za „vanjsku agresiju“ i samoodbranu.
Havana već mjesecima razgovara sa SAD-om o pronalaženju rješenja za nesuglasice između dvije zemlje, dok je jedina ruska pošiljka nafte kojoj je bilo dopušteno da stigne na ostrvo potrošena početkom ovog mjeseca.
Kubanci se sada suočavaju s čestim restrikcijama struje koje su pogodile bolnice i pumpne stanice, ali i poremetile javni prijevoz i odvoz smeća.
Uz nestašice hrane i lijekova, situacija je izazvala rijetke javne proteste protiv komunističke vlade, koja upravlja sve lošijom infrastrukturom.
Kuba je donedavno uspijevala preživjeti teške zapadne sankcije zahvaljujući pomoći regionalnih saveznika, poput Madurove vlade u Venecueli, za koju se vjerovalo da je prije njegovog hapšenja od strane američkih snaga početkom januara Kubi slala oko 35.000 barela nafte dnevno.
Čini se da Trumpova administracija sada pojačava kampanju pritiska.
Prema pisanju The New York Times, američki izviđački letovi oko Kube su pojačani, a planira se i dodatno gomilanje američkih snaga u regionu.
Direktor CIA-e John Ratcliffe dan ranije je tokom posjete Havani zahtijevao da Kuba „više ne bude sigurno utočište za protivnike u zapadnoj hemisferi“.
Njegov sastanak s kubanskim zvaničnicima održan je dok su se pojavili izvještaji da SAD planira podići optužnicu protiv Raúl Castro, koji je vodio Kubu nakon povlačenja svog brata Fidel Castro, čovjeka koji je 1959. godine srušio proameričku vlast na ostrvu.
Federalna optužnica protiv ljevičarskog autoritarnog lidera Madura bila je pravni osnov koji je Trumpova administracija iskoristila za spektakularnu operaciju upada u venecuelansku prijestolnicu Caracas kako bi uhapsila njega i njegovu suprugu Cilia Flores. Njih dvoje bi se uskoro trebali pojaviti pred sudom u New Yorku zbog optužbi koje uključuju trgovinu drogom.
U mjesecima koji su prethodili toj operaciji, Trump je više puta optuživao Madurovu vladu da predstavlja prijetnju SAD-u, dok su se velike američke vojne snage gomilale u blizini.
Nakon hapšenja Madura, Trump je govorio da je Kuba „sljedeća“ i da bi bila „čast preuzeti Kubu“.
Trump sve češće američku politiku prema regionu prikazuje kroz prizmu oživljavanja „Monroeove doktrine“ iz 1823. godine, prema kojoj bi SAD trebao biti jedini arbitar u zapadnoj hemisferi — sada je naziva „Donroe Doctrine“.
Njegova administracija pokazuje mnogo veći interes za Latinsku Ameriku i ljevičarske lidere s kojima ima ideološke sukobe nego što su to činile prethodne američke administracije.