Kompanija “AAFS Infrastructure and Energy LLC” uputila je demanti povodom izjava profesora Hadžidedića iznesenih u emisiji „Centralni dnevnik sa Senadom Hadžifejzovićem”
Demanti prenosimo u cijelosti:
“Povodom izjava iznesenih u emisiji „Centralni dnevnik” emitovanoj na FACE TV dana 22.05.2026. godine, u kojima su iznesene netačne, neprovjerene i tendenciozne tvrdnje koje se odnose na kompaniju AAFS, projekat Južne interkonekcije, kao i potencijalne investicije u aerodrome Sarajevo i Mostar, dužni smo radi javnosti i tačnog informisanja dati sljedeći demant.
Kompanija AAFS Infrastructure and Energy LLC djeluje isključivo kao privatni međunarodni investitor zainteresovan za ulaganja u energetski, infrastrukturni i transportni sektor Bosne i Hercegovine, u skladu sa zakonima Bosne i Hercegovine, Federacije BiH, pravilima Evropske unije i međunarodnim standardima transparentnosti i tržišne konkurencije.
Tvrdnje kojima se pokušava predstaviti da projekti Južne interkonekcije ili eventualnih koncesija nad aerodromima Sarajevo i Mostar predstavljaju „preuzimanje državne imovine”, „tajne političke dogovore”, „pljačku države” ili aktivnosti protiv interesa Bosne i Hercegovine predstavljaju lične političke stavove profesora Hadžidedića, a ne činjenice zasnovane na pravnim, ekonomskim i međunarodnim poslovnim standardima.
Posebno naglašavamo da su tvrdnje kako će zemljište ili imovina na kojoj će se graditi gasovod Južne interkonekcije biti „oteti”, „privatizovani” ili uknjiženi na vlasništvo koncesionara potpuno netačne i predstavljaju grubo obmanjivanje javnosti.
Naime, samim Zakonom o Južnoj interkonekciji jasno je definisano da infrastruktura od javnog interesa ostaje u vlasništvu države, odnosno Federacije Bosne i Hercegovine, uključujući i privatnu imovinu koju bi investitor eventualno morao otkupiti radi realizacije projekta. Takva imovina se, u skladu sa zakonskim procedurama, knjiži na državu, a ne na koncesionara ili privatnog investitora.
Prema tome, tvrdnje da bi investitor „uzeo aerodrome da ih založi kao kolateral za finansiranje Južne interkonekcije”, „prisvojio teritoriju”, „preuzeo zemlju” ili stekao trajno vlasništvo nad infrastrukturom nemaju nikakvo uporište ni u zakonu niti u koncesionoj praksi Evropske unije.
Također, tvrdnje da je kompanija AAFS „osnovana prije godinu dana bez iskustva” pokazuju ozbiljno nerazumijevanje međunarodnog poslovanja i načina strukturiranja velikih infrastrukturnih projekata.
U međunarodnoj poslovnoj i finansijskoj praksi potpuno je standardno da se za svaki veliki infrastrukturni projekat osniva posebna projektna kompanija — takozvani SPV (Special Purpose Vehicle) — kroz koju se vodi konkretni projekat, finansiranje, ugovaranje i upravljanje investicijom.
To ne znači da iza projekta ne stoje ozbiljni partneri, iskustvo ili kapital, nego upravo suprotno; radi se o standardnom modelu koji koriste najveće svjetske investicione, energetske i infrastrukturne kompanije.
U projektu ukupne vrijednosti preko 1,5 milijardi eura učestvuju renomirane američke i međunarodne kompanije kao owner's engineer partneri, EPC kontraktori, finansijske institucije, tehnološki dobavljači i energetske i infrastrukturne konsultantske kuće.
Radi se o najsavremenijim tehnologijama iz oblasti energetike i infrastrukture koje po prvi put dolaze na tržište Bosne I Hercegovine kroz ovakav model ulaganja.
Ne treba zanemariti ni činjenicu da se radi o jednoj od najvećih planiranih američkih investicija u Bosni i Hercegovini i među najvećim američkim infrastrukturnim investicijama trenutno planiranim u ovom dijelu Evrope.
Posebno odbacujemo tvrdnje da bi investitor „uzeo aerodrome da ih založi kao kolateral za finansiranje Južne interkonekcije”. Takve izjave nisu zasnovane ni na jednom dokumentu niti na bilo kakvim činjenicama, već predstavljaju kombinaciju nepoznavanja koncesionih modela, međunarodnog projektnog finansiranja i dezavuisanja javnosti na način koji nanosi ozbiljnu štetu kako investitoru, tako i međunarodnom ugledu Bosne i Hercegovine i njenih institucija.
Nazivati svaki pokušaj dovođenja stranog kapitala „kriminalom”, „pljačkom” ili „otimanjem države” bez ijednog dokaza predstavlja krajnje neodgovoran pristup koji direktno obeshrabruje strane investicije i šalje negativnu poruku međunarodnim partnerima.
AAFS je ponudio investicioni program vrijedan oko 300 miliona eura za aerodrome Sarajevo i Mostar, koji uključuje modernizaciju postojeće infrastrukture, proširenje terminalskih kapaciteta, povećanje ukupnog kapaciteta aerodroma za više od tri puta, razvoj cargo i logističkih centara, razvoj hotelskih i komercijalnih sadržaja, unapređenje sigurnosnih i operativnih sistema, te angažman međunarodnog menadžmenta sa višedecenijskim iskustvom u upravljanju aerodromima širom svijeta.
U niti jednom trenutku investitor ne bi postao vlasnik aerodroma. Aerodrom Sarajevo ostao bi u vlasništvu Federacije Bosne i Hercegovine, dok bi Aerodrom Mostar ostao u vlasništvu Grada Mostara i nadležnih javnih institucija.
Također, svi novi objekti, terminali, piste, cargo centri i druga infrastruktura izgrađena kroz koncesioni model bili bi knjiženi na postojećeg javnog vlasnika, a ne na koncesionara ili privatnog investitora.
Koncesioni model podrazumijeva ulaganje privatnog kapitala uz određeni period upravljanja i povrata investicije, nakon čega kompletna infrastruktura ostaje javno vlasništvo države i građana Bosne i Hercegovine.
Projekat Južne interkonekcije predstavlja strateški energetski projekat Bosne i Hercegovine čiji je osnovni cilj diverzifikacija izvora snabdijevanja prirodnim gasom, energetska sigurnost, smanjenje zavisnosti od jednog pravca snabdijevanja i usklađivanje sa energetskom politikom Evropske unije.
Svaka eventualna realizacija projekta od strane privatnog investitora mogla bi se vršiti isključivo kroz zakonom definisan model koncesije, javnog interesa, regulatornih odobrenja i nadzora institucija Federacije BiH i Bosne i Hercegovine.
AAFS nema političku agendu u Bosni i Hercegovini niti učestvuje u unutrašnjim političkim sukobima. Naš interes je isključivo razvoj infrastrukturnih i energetskih projekata koji mogu doprinijeti ekonomskom razvoju, novim radnim mjestima, energetskoj sigurnosti, međunarodnom povezivanju i povećanju konkurentnosti Bosne i Hercegovine.
Ozbiljni infrastrukturni projekti poput Južne interkonekcije i modernizacije aerodromske infrastrukture zahtijevaju stručnu, ekonomsku i pravnu raspravu zasnovanu na činjenicama, a ne politizaciju, dezinformacije i medijske konstrukcije.
Zbog svega navedenog pozivamo na odgovorno, stručno i činjenicama zasnovano informisanje javnosti, posebno kada se radi o projektima od strateškog značaja za energetsku sigurnost, razvoj infrastrukture i ekonomski rast Bosne i Hercegovine.””