Industrijske proizvođačke cijene u eurozoni smanjene su u junu za 0,3 posto u odnosu na maj, dok je na nivou Evropske unije zabilježen pad od 0,2 posto.
U poređenju s junom prošle godine, proizvođačke cijene i dalje su znatno više – za 4,6 posto u eurozoni i 4,7 posto u Evropskoj uniji, pokazuju prve procjene Eurostata.
Mjesečni pad uslijedio je nakon što su proizvođačke cijene u maju porasle za po 0,2 posto u eurozoni i Evropskoj uniji.
Najveći utjecaj na pad u junu imao je energetski sektor. Proizvođačke cijene energije smanjene su za 1,5 posto u eurozoni i 1,4 posto u Evropskoj uniji.
Istovremeno, cijene u industriji bez energetskog sektora porasle su za 0,2 posto u oba područja, što pokazuje da pojeftinjenje nije bilo ravnomjerno raspoređeno među svim industrijskim granama.
U eurozoni su cijene sirovina, materijala i poluproizvoda porasle za 0,3 posto, dok su kapitalna i trajna potrošna dobra poskupjela za po 0,2 posto. Cijene netrajnih potrošnih dobara ostale su nepromijenjene.
Na godišnjem nivou proizvođačke cijene energije u Evropskoj uniji bile su deset posto više nego u junu prošle godine, dok je u eurozoni njihov rast iznosio 8,8 posto.
U odnosu na juni 2025. godine, cijene sirovina, materijala i poluproizvoda povećane su za 6,1 posto u eurozoni i 5,7 posto u Evropskoj uniji.
Kapitalna dobra poskupjela su za 2,3 posto u eurozoni i 2,2 posto u Evropskoj uniji, dok su cijene trajnih potrošnih dobara porasle za 2,9, odnosno 2,8 posto.
Pad na godišnjem nivou zabilježen je jedino kod netrajnih potrošnih dobara, čije su cijene smanjene za 0,6 posto u eurozoni i 0,7 posto u Evropskoj uniji. Bez energetskog sektora, industrijske proizvođačke cijene bile su tri posto više u eurozoni i 2,9 posto više u Evropskoj uniji nego godinu ranije.
Među državama članicama najveći mjesečni pad proizvođačkih cijena zabilježen je u Litvaniji, i to 1,7 posto, zatim u Irskoj 1,5 posto te u Bugarskoj i Grčkoj po 1,3 posto.
Najveći mjesečni rast registrovan je u Slovačkoj, gdje su proizvođačke cijene porasle za 1,1 posto, zatim u Rumuniji za jedan posto i Estoniji za 0,9 posto.
Na godišnjem nivou najveći rast proizvođačkih cijena zabilježila je Bugarska sa 18,2 posto, ispred Rumunije sa 14,3 posto i Irske sa 11,4 posto. Luksemburg je bio jedina članica Evropske unije u kojoj su proizvođačke cijene bile niže nego godinu ranije, i to za 3,2 posto.
Indeks proizvođačkih cijena prati promjene prodajnih cijena proizvoda na domaćem tržištu, na izlazu iz proizvodnje, ne obuhvata uvoz i predstavlja pokazatelj kretanja cijena u proizvodnji, a ne potrošačkih cijena koje građani plaćaju.