Određene namirnice i pića kod nekih osoba mogu povećati vjerovatnoću pojave migrene, ali ne postoji univerzalna lista koja vrijedi za sve. Ono što kod jedne osobe izaziva napad kod druge možda neće imati nikakav učinak.
Osim prehrane, važnu ulogu mogu imati preskakanje obroka, dehidracija, stres, nedostatak sna i nagle promjene u unosu kofeina. Zbog toga stručnjaci ne preporučuju nasumično izbacivanje velikog broja namirnica, već praćenje vlastitih obrazaca i mogućih okidača.
Alkohol
Alkohol je među najčešće prijavljivanim prehrambenim okidačima migrene, a posebno se često spominju crno vino i pivo. Ipak, reakcije se značajno razlikuju među osobama.
Nije potpuno jasno je li za pojavu napada odgovoran sam alkohol ili kombinacija drugih sastojaka i okolnosti poput dehidracije, količine popijenog alkohola, sna i hrane koju je osoba tog dana konzumirala.
Ako primijetite da se migrena više puta pojavljuje nakon određene vrste alkoholnog pića, to može biti koristan trag.
Čokolada
Čokolada već dugo ima reputaciju mogućeg okidača migrene, ali veza nije tako jednostavna kao što se nekada mislilo.
Novija objašnjenja ukazuju na mogućnost da želja za čokoladom zapravo može biti rani simptom migrene, odnosno dio faze koja počinje prije glavobolje. U tom slučaju osoba pojede čokoladu jer je napad već počeo, a zatim pogrešno zaključi da ga je upravo čokolada izazvala.
Zato nema potrebe automatski izbaciti čokoladu ako niste primijetili jasan i ponovljiv obrazac.
Zreli sirevi
Zreli sirevi poput parmezana, čedara i plavih sireva često se navode među mogućim prehrambenim okidačima.
Jedan od razloga je tiramin, spoj koji nastaje razgradnjom određenih aminokiselina i čija količina može rasti tokom sazrijevanja i fermentacije hrane. Ipak, dokazi da je upravo tiramin uzrok migrene kod svih osjetljivih osoba nisu dovoljno jaki da bi se zreli sirevi morali univerzalno izbjegavati.
Ako sumnjate na određenu vrstu sira, korisnije je pratiti ponavlja li se napad nakon njegovog konzumiranja nego izbaciti sve mliječne proizvode.
Prerađeno meso
Salame, kobasice, viršle, slanina i drugi prerađeni mesni proizvodi također se često nalaze na listama potencijalnih okidača.
Neki od njih sadrže nitrate i nitrite koji se koriste kao konzervansi, a suhomesnati i fermentisani proizvodi mogu sadržavati i druge spojeve koji se povezuju s glavoboljom. Međutim, kao i kod ostalih namirnica, veza nije jednako izražena kod svih osoba s migrenom.
Kofein
Kofein je posebno zanimljiv jer može imati dvostruku ulogu.
Kod nekih osoba veće količine kofeina mogu biti povezane s glavoboljom, dok se kofein nalazi i u pojedinim lijekovima protiv glavobolje jer kod nekih ljudi može pojačati djelovanje analgetika.
Još češći problem je nagli prekid redovnog unosa. Ako svakodnevno pijete kafu, a zatim je iznenada prestanete piti, apstinencija od kofeina može izazvati glavobolju i kod osoba koje inače nemaju migrenu. Dokazi za glavobolju zbog naglog prestanka kofeina među najčvršćima su kada je riječ o prehrambenim faktorima.
Zato osobama koje svakodnevno unose dosta kofeina obično više odgovara postepeno smanjivanje nego naglo potpuno izbacivanje.
Kako otkriti šta vam zaista smeta?
Najkorisniji pristup može biti vođenje dnevnika migrene.
Zapisujte šta ste jeli i pili, vrijeme pojave napada, koliko ste spavali, jeste li preskočili obrok, koliko ste bili pod stresom, koje ste lijekove koristili i druge promjene koje bi mogle biti povezane s napadom. Takvo praćenje može pomoći da se uoči obrazac koji inače nije očigledan.
Ako sumnjate na određenu namirnicu, bolje je pratiti jednu po jednu nego odjednom izbaciti desetak različitih proizvoda. Pretjerano restriktivna prehrana može biti nepotrebna, posebno zato što mnoge osobe s migrenom uopće nemaju jasne prehrambene okidače.
Ako su migrene česte, veoma jake, mijenjaju obrazac ili značajno ometaju svakodnevni život, potrebno je razgovarati s ljekarom. Hrana može biti samo jedan dio mnogo složenije slike, a odgovarajuće liječenje može značajno smanjiti učestalost i intenzitet napada.