U plitkim vodama arhipelaga Bazaruto, uz obalu Mozambika, naučnici su istražili neobična podvodna staništa nastala od ostataka drevnih obalnih šuma i močvara koje je more potopilo tokom proteklih nekoliko hiljada godina.
Riječ je o takozvanim tresetnim grebenima, strukturama koje su nastale od sabijenih biljnih ostataka i danas pružaju utočište brojnim morskim organizmima.
Istraživanje naučnika iz Oceanografskog opservatorija Centra za naučna istraživanja Bazaruta, objavljeno 12. oktobra 2026. godine u naučnom časopisu Scientific Reports, pokazalo je da ovi grebeni mogu podržavati raznovrsne zajednice morskih organizama, iako na njima nema živih koralja.
Šume koje su završile pod morem
Na području današnjih podvodnih grebena nekada su se nalazile obalne šume i močvare. Porast nivoa mora postepeno je potapao dijelove kopna, a biljni ostaci ostali su sačuvani u slojevima treseta.
Radiokarbonskim datiranjem utvrđeno je da su analizirani slojevi treseta stari približno 300 do 5.000 godina.
Treset je tlo bogato organskim materijama koje nastaje nakupljanjem i djelimičnom razgradnjom biljnih ostataka. Morski valovi i erozija s vremenom su uklonili dio sedimenta koji je prekrivao ove slojeve, otkrivajući čvršću podlogu na morskom dnu kojim uglavnom dominira pijesak.
Takva podloga omogućava morskim organizmima da se naseljavaju, pronalaze hranu i skrivaju od predatora.
Mario Lebrato, vodeći autor istraživanja i glavni naučnik Oceanografskog opservatorija, objasnio je da obala Bazaruta ima vrlo malo prirodnog čvrstog morskog dna.
Zbog toga otkriveni slojevi treseta predstavljaju rijetka staništa u kojima se mogu razvijati raznovrsne morske zajednice.
Grebeni bez koralja, ali s desecima vrsta riba
Istraživači su proučili tri tresetna grebena i uporedili ih s obližnjim koraljnim grebenom.
Analizirali su morsko dno, beskičmenjake, manje ribe i veće morske životinje, uključujući morske pse, raže i kornjače.
Iako na tresetnim grebenima nema živih koralja, na njima su zabilježene morske trave, alge, jastozi, kamenice i vitičari.
Pukotine i udubljenja u tresetu pružaju zaklon mladim ribama, među kojima su i pripadnici porodica Lutjanidae i Haemulidae.
Na svakom od tri proučavana tresetna grebena zabilježeno je između 26 i 36 vrsta manjih riba, što je raznovrsnost uporediva s onom na susjednom koraljnom grebenu.
Na oba tipa staništa primijećene su i veće životinje, među kojima su morski psi, raže i kornjače.
Naučnike je posebno iznenadilo koliko morskog života mogu podržavati ostaci drevnih šuma, kao i činjenica da se brojne vrste kreću između tresetnih i koraljnih grebena.
Lebrato je slikovito opisao ovo otkriće, ističući da je nekadašnje šumsko tlo danas postalo mjesto na kojem mlade grebenske ribe pronalaze zaklon.
Slična staništa možda postoje širom svijeta
Istraživači smatraju da bi se slični tresetni grebeni mogli nalaziti i u drugim dijelovima svijeta, uključujući jugoistočnu Aziju, Karibe i zapadnu Afriku.
Budući da su ovakve podvodne strukture slabo istražene i često teško uočljive, moguće je da brojna slična staništa još nisu dokumentovana.
Njihov značaj mogao bi postati posebno važan u područjima u kojima koraljni grebeni trpe posljedice zagrijavanja mora i drugih okolišnih pritisaka.
Tresetni grebeni mogli bi pružati dodatna utočišta pojedinim morskim vrstama, doprinijeti očuvanju biodiverziteta i imati značajnu ulogu u lokalnim ribarskim ekosistemima.
Ipak, naučnici naglašavaju da su potrebna dodatna istraživanja kako bi se utvrdilo koliko su ova staništa dugoročno stabilna i kakvu ulogu imaju u očuvanju morskih zajednica.
Važni i za istraživanje ugljika
Osim što predstavljaju staništa bogata morskim životom, tresetni grebeni zanimljivi su naučnicima i zbog velikih količina organskog ugljika sačuvanog u nekadašnjim kopnenim naslagama.
Međutim, prisustvo ugljika u tresetu ne znači automatski da ovi grebeni danas aktivno uklanjaju ugljik iz atmosfere ili ga dugoročno pohranjuju.
Istraživači tek trebaju utvrditi koliko je ugljik u ovim naslagama stabilan, kako na njega utječu erozija i promjene morskog okoliša te mogu li se tresetni grebeni svrstati među takozvana staništa plavog ugljika.
Naučnici smatraju da bi ove strukture trebalo uključiti u mapiranje obalnih staništa i buduće planove zaštite morskih ekosistema.
Otkriće kod Mozambika pokazuje da bogat morski život ne zavisi isključivo od koraljnih grebena. Ponekad i ostaci šuma koje je more prekrilo prije nekoliko hiljada godina mogu postati važna utočišta za brojne vrste.