Dva dana nakon parlamentarnih izbora u Izraelu, odnos snaga ostaje nepromijenjen. Blok premijera Benjamina Netanyahua ima 53 mandata, opozicioni blok Gadija Eisenkota 48, dok arapske stranke imaju rekordnih 19 mandata. Za većinu u Knessetu potrebno je 61 od ukupno 120 mandata.
Preostalo je prebrojati oko pola miliona glasova vojnika, diplomata i birača koji su glasali izvan svojih biračkih mjesta. Konačni rezultati očekuju se sljedeće sedmice.
Četiri moguća scenarija
1. Vlada nacionalnog jedinstva
Netanyahu i Eisenkot mogli bi formirati zajedničku vladu s komfornom većinom. Međutim, Eisenkot je odbio saradnju s Netanyahuom, čak i u modelu rotacije na mjestu premijera.
2. Manjinska vlada uz podršku arapskih stranaka
Opozicija i arapske stranke zajedno imaju 67 mandata. Zajednička lista spremna je podržati vladu koja bi smijenila Netanyahua, ali bez ulaska u njen sastav. Ipak, Eisenkot i Netanyahu zasad odbacuju ovu mogućnost, dok unutar opozicije postoje podjele.
3. Netanyahu traži nove partnere
Netanyahuovom bloku nedostaje osam mandata za većinu. Međutim, potencijalni partneri, uključujući stranke Avigdora Libermana i Naftalija Bennetta, odbijaju saradnju s njim. Dodatni problem predstavlja protivljenje američke administracije ulasku Itamara Ben-Gvira u novu vladu, prema izvorima koje navodi Ynet.
4. Novi izbori
Ako pregovori ne uspiju, Izrael bi mogao ponovo na izbore. Predsjednik Isaac Herzog pozvao je stranke da izbjegnu takav ishod, a konsultacije s njihovim liderima počet će nakon objave službenih rezultata. Do formiranja nove vlade Netanyahu ostaje premijer u tehničkom mandatu.
Optužbe i istraga o mogućem stranom utjecaju
Likud je optužio arapske stranke za navodne nepravilnosti tokom izbora, uključujući mito, prijetnje i krivotvorenje, ali je policija, prema izraelskim medijima, odbacila te tvrdnje zbog nedostatka dokaza.
Odvojeno od toga, predsjednik Centralne izborne komisije Noam Sohlberg zatražio je od Shin Beta da ispita sumnje da su strani akteri finansiranjem pokušali utjecati na izbore. Likud tvrdi da su Katar i Turska finansirali grupe koje su pozivale arapske birače da glasaju, ali te tvrdnje nisu potvrđene.
Ovi izbori, prvi nakon napada 7. oktobra 2023. godine, doživljeni su kao referendum o Netanyahuu. Iako je Likud ostao najjača stranka, njegov blok nema dovoljno mandata za formiranje vlade. Opozicija, s druge strane, većinu može osigurati uz arapske stranke, ali njeni lideri zasad izbjegavaju tu mogućnost.
Izrael je tako ostao u političkom ćorsokaku, a ishod će zavisiti od spremnosti stranaka da sarađuju s onima čiju podršku trenutno odbacuju.