Iranske vlasti razmatraju osnivanje dvije nove jedinice unutar Ministarstva obavještajnih poslova, nakon godina izraelske infiltracije koja je završila ubistvima vrhovnog vođe, ministra i niza visokih sigurnosnih zvaničnika.
Prijedlog reorganizacije predviđa osnivanje dvije nove organizacije unutar ministarstva. Prva, Organizacija za obavještajnu zaštitu, bila bi zadužena za unutrašnju sigurnost.
Druga, Ideološko-politička organizacija, nadzirala bi vjerska i ideološka pitanja. O tome je u srijedu izvijestila poluzvanična agencija Tasnim, bliska Iranskoj revolucionarnoj gardi (IRGC).
Čelnike obje jedinice imenovat će vrhovni vođa Mojtaba Khamenei. Istovremeno se pripremaju zakonske izmjene kojima bi se ukinuo uslov da ministar obavještajnih poslova mora imati visoke islamske pravne kvalifikacije, poznate kao idžtihad. Time bi se otvorila mogućnost da ministarstvo vodi osoba koja nije klerik.
Prijedlog dolazi gotovo osam mjeseci nakon što je ministar obavještajnih poslova Esmail Khatib ubijen u izraelskom napadu 18. marta.
Napad se dogodio tokom američko-izraelskog rata protiv Irana, koji je počeo 28. februara. Ministarstvo od tada vodi vršilac dužnosti, iako Ustav ograničava period u kojem ministarstvo može biti bez stalnog ministra na tri mjeseca.
Reorganizacija se planira nakon niza izraelskih obavještajnih proboja. Među njima su krađa iranskog nuklearnog arhiva 2018. godine i ubistvo nuklearnog naučnika Mohsena Fakhrizadeha 2020. godine.
Uslijedile su i ciljane likvidacije visokih vojnih i sigurnosnih zvaničnika tokom ratova 2025. i 2026. godine, među kojima je bio i vrhovni vođa Ali Khamenei.
Bivši predsjednik Mahmoud Ahmadinejad tvrdio je 2024. godine, u intervjuu za CNN Turk, da je i zvaničnik zadužen za suzbijanje izraelskih obavještajnih operacija radio za Izrael. Dodao je da je Mossad vrbovao još oko dvadeset članova te jedinice. Njegove tvrdnje nisu nezavisno potvrđene.
Bivši ministar obavještajnih poslova Ali Younesi upozorio je u junu 2021. godine da se Mossad infiltrirao u različite dijelove zemlje.
Prema njegovim riječima, visoki iranski zvaničnici trebali su strahovati za vlastite živote. Dio odgovornosti pripisao je rivalstvu između obavještajnih agencija, koje su se, kako je rekao, bavile domaćim političkim protivnicima umjesto stranom infiltracijom.
„Paralelne aktivnosti i rivalstva moraju prestati“, poručio je tada.
Dvije obavještajne strukture s preklapajućim nadležnostima
Iranski obavještajni aparat podijeljen je između dvije institucije. Ministarstvo obavještajnih poslova formalno odgovara predsjedniku države.
Moćnija Obavještajna organizacija IRGC-a djeluje pod ovlastima vrhovnog vođe. Nadležnosti ove dvije institucije se preklapaju i obuhvataju kontraobavještajni rad, unutrašnji nadzor i operacije protiv političkih protivnika.
Prema pisanju Rudawa, rivalstvo između njih jasno se pokazalo nakon eksplozije u bazi IRGC-a kod Karadža, zapadno od Teherana, 12. novembra 2011. godine. U eksploziji su poginuli tvorac iranskog programa balističkih raketa, general-major Hassan Tehrani Moghadam, i još šesnaest oficira.
Ministarstvo je tada pritvorilo oko dvanaest muškaraca koji nisu bili odgovorni za napad. Kako se navodi, obavještajci su izmislili dokaze i mučili ih kako bi iznudili lažna priznanja. Pripadnici obavještajne službe IRGC-a kasnije su utvrdili da su priznanja iznuđena, nakon čega su muškarci pušteni.
Tadašnji vrhovni vođa Ali Khamenei intervenisao je u junu 2023. godine, nakon višemjesečnih protesta izazvanih smrću Kurdkinje Jine (Mahse) Amini u policijskom pritvoru.
U poruci koju je prenio šef njegovog kabineta Mohammad Mohammadi Golpayegani, rivalstvo između službi nazvao je slabošću i naložio saradnju na svim nivoima.
Sredinom juna 2023. godine u Mašhadu je održan zajednički sastanak kojem su prisustvovali ministar Khatib, šef obavještajne službe IRGC-a Mohammad Kazemi i komandant IRGC-a Hossein Salami. Sva trojica ubijena su u američko-izraelskim napadima tokom ratova 2025. i 2026. godine.
Uspješne operacije protiv disidenata u inostranstvu
Iranske službe nisu uspijevale spriječiti izraelsku infiltraciju, ali su pokazale da mogu pratiti, otimati i prisilno vraćati disidente koji žive u inostranstvu.
IRGC je u oktobru 2019. godine namamio novinara Ruhollaha Zama u Irak, odakle je otet i prebačen u Iran. Tamo je pogubljen u decembru 2020. godine.
Iransko-švedski disident Habib Chaab namamljen je u oktobru 2020. godine u Tursku, gdje je drogiran i otet. Turske vlasti uhapsile su jedanaest osumnjičenih, a Chaab je kasnije pogubljen u Iranu.
Prema navodima Amnesty Internationala, i njemačko-iranski disident Jamshid Sharmahd otet je 2020. godine u inostranstvu i prisilno prebačen u Iran.
Ako prijedlog usvoje parlament i Vijeće čuvara, ojačat će se direktna vlast vrhovnog vođe nad ministarstvom, koje tradicionalno vodi osoba koju imenuje predsjednik države.
Prijedlog još nije postao zakon, a tačne nadležnosti dvije planirane organizacije i dalje nisu poznate.