Njemački parlament Bundestag usvojio je u petak opsežnu reformu obavještajnog sistema kojom njemačke tajne službe dobijaju znatno šire ovlasti, uključujući provođenje tajnih operacija, sabotaža u inostranstvu i cybernapada na protivničke sisteme.
Za reformu je glasalo 309 zastupnika, 190 je bilo protiv, dok je 71 bio suzdržan.
Riječ je o jednom od najvećih zaokreta u njemačkoj sigurnosnoj politici posljednjih decenija, kojim Berlin nastoji odgovoriti na rastuće prijetnje špijunaže, sabotaža i hibridnih napada, prvenstveno iz Rusije.
„Njemačka služi kao operativni poligon za terorizam, ekstremizam i strane sile“, upozorio je ministar unutrašnjih poslova Alexander Dobrindt tokom rasprave u Bundestagu, prenosi Reuters.
Od prikupljanja informacija do aktivnih operacija
Njemačke obavještajne službe dosad su uglavnom bile ograničene na prikupljanje i analizu informacija. Takav sistem uspostavljen je nakon Drugog svjetskog rata, dijelom zbog iskustva s nacističkim Gestapom, a kasnije i istočnonjemačkom tajnom policijom Stasi.
Novom reformom Savezna obavještajna služba (BND), zadužena za djelovanje u inostranstvu, dobija mogućnost aktivnog suprotstavljanja prijetnjama, umjesto da se ograničava na njihovo otkrivanje i prijavljivanje nadležnim institucijama.
Prema obrazloženju njemačke vlade, nove ovlasti omogućavaju BND-u da u posebno propisanim okolnostima djeluje protiv neposrednih opasnosti koje otkrije tokom obavještajnog rada.
To može uključivati onesposobljavanje servera koje koriste strane hakerske grupe, brisanje ukradenih podataka iz njihovih sistema, ali i određene oblike sabotaže usmjerene na sprečavanje neprijateljskih operacija.
Među primjerima koje je njemačka vlada navela tokom predstavljanja reforme nalazi se i mogućnost manipulacije isporukama opreme, uključujući zamjenu pojedinih komponenti neispravnim dijelovima.
Takve mjere predviđene su za posebno definirane sigurnosne situacije, uz mehanizme pravnog nadzora.
Ruski „rat u sjeni“
Jedan od glavnih razloga za reformu jeste procjena njemačkih sigurnosnih institucija da se zemlja suočava sa sve intenzivnijim hibridnim djelovanjem stranih država.
Direktor BND-a Martin Jaeger ranije je upozorio da Rusija protiv Njemačke vodi „rat u sjeni“, koristeći špijunažu, sabotaže, dronove, cybernapade i dezinformacijske operacije.
Njemačke vlasti smatraju da postojeći zakonski okvir nije omogućavao dovoljno brz i efikasan odgovor na takve prijetnje.
Osim Rusije, njemački sigurnosni zvaničnici među važnim izvorima obavještajnih i cyberprijetnji navode Kinu i Iran.
Reforma bi trebala smanjiti i zavisnost Njemačke od obavještajnih podataka koje dobija od partnerskih država.
Šire mogućnosti nadzora i čuvanja podataka
Promjene se ne odnose samo na tajne operacije u inostranstvu.
BND i Savezni ured za zaštitu ustava (BfV), koji djeluje unutar Njemačke, dobijaju proširene mogućnosti elektronskog nadzora, pristupa informacionim sistemima i obrade podataka.
Prema zakonskom prijedlogu, BND će moći čuvati prikupljeni sadržaj komunikacija do šest mjeseci, a metapodatke do 12 mjeseci, bez prethodne pojedinačne analize.
Njemačka vlada obrazlaže da bi takve mogućnosti bile posebno važne u kriznim situacijama, poput terorističkih napada ili iznenadnih političkih prevrata, kada je potrebno brzo analizirati ranije prikupljene informacije.
Reforma predviđa i dodatne ovlasti unutrašnje obavještajne službe, uključujući određene tajne intervencije i proširenu obradu biometrijskih podataka.
Za dio posebno osjetljivih mjera predviđena je prethodna kontrola Nezavisnog kontrolnog vijeća, tijela u kojem važnu ulogu imaju pravni stručnjaci i bivše sudije.
Opozicija upozorava na ugrožavanje građanskih prava
Iako vlada reformu predstavlja kao neophodan odgovor na promijenjenu sigurnosnu situaciju, zakon je izazvao ozbiljne kritike dijela opozicije i stručnjaka za ustavno pravo.
Kritičari upozoravaju da bi proširene ovlasti mogle narušiti tradicionalno razdvajanje policijskih i obavještajnih nadležnosti, uspostavljeno upravo radi sprečavanja zloupotrebe državne moći.
Posebno su sporne mogućnosti dugotrajnog čuvanja podataka, tajnog pristupa informacionim sistemima i provođenja mjera koje zadiru u privatnost građana.
Predstavnici Ljevice osporili su ustavnost pojedinih odredbi, dok su Zeleni također izrazili zabrinutost zbog širine predviđenih ovlasti.
Njemački ministar unutrašnjih poslova Dobrindt reformu je ranije opisao kao historijski poduhvat kojim bi obavještajne službe trebale dobiti kapacitete potrebne za suočavanje sa savremenim prijetnjama.
Usvajanjem zakona Bundestag je otvorio put znatno aktivnijoj ulozi njemačkih obavještajnih službi, ali i novim raspravama o granicama državnog nadzora i zaštiti osnovnih prava.