Polaganjem zakletve i uručenjem menšure u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu Nedžad-ef. Grabus zvanično je stupio na dužnost reisul-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, na mandatni period od sedam godina.
Svečanoj ceremoniji prisustvovali su brojni vjerski službenici, predstavnici diplomatskog kora, politički zvaničnici te gosti iz inostranstva. Prema ranijim najavama organizatora, za svečanost je bilo akreditovano više od 500 gostiju iz 23 države.
Predsjednik Sabora Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Edhem Bičakčić pročitao je Odluku o predaji i tekst menšure te pozvao Nedžada-ef. Grabusa da položi zakletvu.
Polaganjem zakletve i preuzimanjem menšure Grabus je i zvanično postao novi poglavar Islamske zajednice u BiH, naslijedivši dosadašnjeg reisul-ulemu Huseina-ef. Kavazovića.
Kavazović: Došao je trenutak kada završavam misiju
Dosadašnji reisul-ulema Husein-ef. Kavazović obratio se prisutnima tokom svečane ceremonije, govoreći o završetku svoje misije na čelu Islamske zajednice.
„Došao je trenutak kada završavam misiju na čelu Islamske zajednice. Gledajući u vas u ovom mjestu koje svjedoči dostojanstvu, srce mi je ispunjeno mirom. Svaki početak ima svoj kraj, a svaki kraj je kaplja na putu prema ahiretu“, kazao je Kavazović.
Posebno se zahvalio saradnicima, ističući da se s njima trudio graditi mostove.
„Zahvaljujem se svom prethodniku Mustafi-ef. Ceriću, sabornicima, muftijama, koji su mi pružili pomoć tokom službe. Ako sam donio odluku koja je nekoga povrijedila, molim da mi halalite. Naša snaga je u zajedništvu. Vjernik je vjerniku poput bedema, oni se podupiru i jačaju. Neka ova džamija bude mjesto spajanja, a ne razdvajanja“, poručio je Kavazović.
Novoizabranom reisul-ulemi Nedžadu-ef. Grabusu poželio je strpljenje, mudrost i posvećenost u radu te pozvao sve da mu budu podrška i oslonac.
„Naša domovina i zajednica su prošli kroz teške historijske epohe, ali smo uvijek izranjali bolji uz pomoć Allahovog užeta“, naglasio je Kavazović.
Zahvalio se na podršci i poručio da odlazi s mjesta reisul-uleme, ali da ostaje kao saborac u safovima.
Svečanost u Gazi Husrev-begovoj džamiji
Novoizabrani reisul-ulema, u pratnji Huseina-ef. Kavazovića i predsjednika Sabora Islamske zajednice u BiH, uputio se od Gazi Husrev-begove biblioteke prema Gazi Husrev-begovoj džamiji.
Tokom programa Kur'an je učio hafiz Aziz Alili, a klanjan je i podne-namaz.
Nakon polaganja zakletve i uručenja menšure predviđeno je prvo obraćanje Nedžada-ef. Grabusa vjernicima s minbera Gazi Husrev-begove džamije u svojstvu reisul-uleme.
Šta predstavlja menšura?
Menšura je svečani dokument kojim se potvrđuje da je osoba kojoj se dodjeljuje zakonito i časno izabrana za reisul-ulemu te da je šerijatski ovlaštena obavljati svoju dužnost.
Predaja menšure središnji je čin uvođenja reisul-uleme u dužnost. Njome se potvrđuju zakonitost njegovog izbora i šerijatska ovlaštenja, uključujući pravo da ovlašćuje druge vjerske službenike za obavljanje njihovih dužnosti.
Tim dokumentom reisul-ulema dobija ovlaštenje da, u skladu s propisima i tradicijom Islamske zajednice, obavlja najviše vjerske dužnosti, uključujući izdavanje vjerskih ovlaštenja muftijama, imamima, muallimima, muderisima i vjeroučiteljima.
Kao poglavar i vrhovni muftija, reisul-ulema predstavlja i zastupa Islamsku zajednicu, predsjedava Rijasetom i Vijećem muftija te usmjerava i nadzire vjerski život.
Njegove dužnosti obuhvataju donošenje fetvi, brigu o ispravnom razumijevanju i življenju islama te zaštitu vjerskih prava i sloboda pripadnika Zajednice.
Historija menšure u Bosni i Hercegovini
Naziv menšura potječe od arapskog termina menšur, koji označava potvrdu, ukaz ili diplomu o imenovanju.
U Bosnu i Hercegovinu stigao je posredstvom osmanske administracije. U islamskoj tradiciji označavao je različite vrste imenovanja i prenošenja autoriteta, a korišten je još od ranih perioda muslimanskih društava.
U vrijeme osmanske vlasti, kada su u Bosni i Hercegovini djelovale muftije povezane s pokrajinskim ustrojstvom Osmanskog carstva, njihovo imenovanje potvrđivano je menšurom.
Od kraja 19. stoljeća ovaj dokument dobija posebno značenje u organizaciji vjerskog života bosanskohercegovačkih muslimana. Njime je šejhul-islam potvrđivao imenovanje glavnih muftija, odnosno reisul-ulema.
Najstarija menšura u Bosni i Hercegovini, nakon odlaska osmanske vlasti, dodijeljena je prvom reisul-ulemi Mustafi Hilmi-efendiji Hadžiomeroviću, 15. decembra 1882. godine, nakon utemeljenja institucije reisul-uleme.
Od tada menšura predstavlja jedan od najvažnijih simbola kontinuiteta Islamske zajednice, njenog vjerskog autoriteta i institucionalne samostalnosti.
Grabus izabran za sedmogodišnji mandat
Nedžad-ef. Grabus, koji je u vrijeme izbora obavljao dužnost sarajevskog muftije, izabran je za reisul-ulemu 10. oktobra 2026. godine, za mandatni period od 2026. do 2033. godine.
Uručenjem menšure i polaganjem zakletve zvanično je preuzeo odgovornost za vođenje Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.