briselskim diplomatskim krugovima tvrde da Francuska insistira da se nova pristupna pravila promjene ne samo za države koje tek treba da počnu pregovore, a to su Sjeverna Makedonija, Albanija i Bosna i Hercegovina, već i za Srbiju i Crnu Goru koje su odmakle u tom procesu.
Crnoj Gori i državama u regionu, koje žele da postanu dio evropske porodice, Brisel će najvjerovatnije na sljedećem samitu EU – Zapadni Balkan, narednog maja, “servirati” nova pregovaračka pravila o pristupanju, pišu “Novosti”.
U igri je, kako navodi taj list, trenutno više modela, a svaki ide u pravcu da se zemljama kandidatima praktično umjesto proširenja, koje je na aparatima za vještačko disanje, ponudi neka vrsta privilegovanog partnerstva sa EU. Tačnije, ekonomska integracija bez formalnog članstva.
Kako saznaju “Novosti”, oko nove metodologije pregovaranja uveliko se vode direktni razgovori između dvije najuticajnije zemlje EU, Francuske i Njemačke, dok se u šire krugove ovih dogovora uključuju prije svega najtvrdokornije zemlje kada je riječ o prijemu novih država, a to su Holandija i Danska.
Dogovor bi trebalo da bude postignut u narednih šest mjeseci i usvojen na Evropskom savjetu u martu sljedeće godine. Jedna od ideja je uvođenje tzv. sektorske integracije u EU, odnosno da država po zatvaranju svakog poglavlja praktično u potpunosti uđe u sistem Unije u toj oblasti, a ne da, kao do sada, čeka da postane punopravna članica. Na primjer, kada završi pregovore u oblasti transporta, saobraćaja ili ekologije, država kandidat odmah bi imala pristup i svim fondovima EU, kao svaka druga članica.
Na stolu je i “norveški model”, po kojem bi zemljama regiona, umjesto članstva u EU kada dostignu potrebne standarde bilo ponuđeno članstvo u dvije ključne evropske institucije – Evropsko udruženje za slobodnu trgovinu (EFTA) i Evropski ekonomski prostor (EEA). Članice EFTA i EEA tako su Island, Lihtenštajn, Norveška i Švajcarska, koje nijesu u EU.
U briselskim diplomatskim krugovima tvrde da Francuska insistira da se nova pristupna pravila promjene ne samo za države koje tek treba da počnu pregovore, a to su Sjeverna Makedonija, Albanija i Bosna i Hercegovina, već i za Srbiju i Crnu Goru koje su odmakle u tom procesu. Ima onih koji smatraju da bi se EU ponijela neprincipijelno i suprotno svojim vrijednostima ukoliko bi Beogradu i Podgorici promijenila pravila usred trke ka članstvu, ali je vjerovatnija opcija da će i Srbija i Crna Gora biti obuhvaćene novom metodologijom.
U trećem Makronovom krugu
Najavu reformisanja cijelog koncepta proširenja EU dao je još prije godinu dana francuski predsjednik Emanuel Makron, koji se zalaže za Evropu “u više brzina”, odnosno za tri kruga Starog kontinenta.
U prvom, najužem krugu bi, po Makronu, okosnice bile Njemačka i Francuska, a države bi, između ostalog, imale zajedničku valutu i integrisano tržište rada. Drugi krug bi, prema viziji francuskog predsjednika, obuhvatao još zemlje sa jedinstvenim tržištem, slobodom kretanja. Treći, najširi krug najvjerovatnije bi obuhvatio Zapadni Balkan, a potencijalno i Rusiju i Tursku. Srbija je pristupne pregovore počela 2014. godine, a kao posljednji rok za prijem pominjala se 2025. godina, koja se sada takođe dovodi u pitanje.