Hladno vrijeme pogoršava bolesti disajnih puteva, a posebno negativno utiče na ljude sa problemima vezanim za funkcionisanje kardiovaskularnog sistema. Ljekari objašnjavaju da svaki pad temperature negativno utiče na srčane bolesnike, jer se na hladnoći periferni krvni sudovi skupljaju i smanjuje se njihov obim. Da bi ‘napumpalo’ dovoljno krvi za potrebe organizma, srce ubrzava rad. Na taj način se ono dodatno opterećuje, zato je obavezno kontrolisati hipertenziju. Srčanim bolesnicima ovih dana posebno smetaju temperaturne razlike između prostorija, kao i razlike u temperaturama između noći i dana.
Zahlađenje ne samo da nepovoljno utiče na hronične bolesnike sa disajnim problemima i bolestima srca, već reumatičarima donosi i bolove u zglobovima. Naime, sa zahlađenjem atmosferski pritisak pada, što stvara pritisak na tečnost odgovornu za podmazivanje i normalno funkcionisanje zglobova. Pritisak unutar zglobova raste i to uzrokuje bolove, piše Oslobođenje.
Oblačno vrijeme koje prethodi oluji i kiši negativno utiče na raspoloženje, ali i na ožiljke. Nagli pad pritiska izaziva stezanje i opuštanje oštećenog tkiva, a kako ono nije elastično, ne prilagođava se promjeni pritiska, što izaziva zatezanje kože i svrab.
Iako meteoropate ne moraju da budu hronični bolesnici, već medicinski zdravi ljudi, osjetljivost na vremenske promjene govori o izvjesnoj slabosti organizma ili latentnoj bolesti. Što nam je imunitet slabiji, to ćemo intenzivnije reagovati na vremenske prilike i obrnuto. Što smo zdraviji i jači, to ćemo se lakše prilagođavati klimatskim uslovima.
Stručnjak za spavanje James Wilson je rekao da, kako noći postaju duže, a dani kraći sve više ljudi se danju osjeća letargično i kao da se nijesu naspavali. Problemi koji utiču na spavanje i koliko se energično osjećamo tokom dana mijenjaju se kada ukoračimo u pravu jesen i zimu. Najveći uticaj na naše raspoloženje ima količina svjetlosti. Dnevno svjetlo pomaže u dizanju raspoloženja, energije i zaustavlja naš organizam da prestane sa proizvodnjom melatonina, hormon koji nam pomaže da zaspimo. Dakle, nije samo lijenost već se to što ste pospani može naučno opravdati.
Najčešće reakcije zdravih osoba na promjenu klimatskih uslova su vrtoglavice, glavobolje, a mogu da se jave i malaksalost i pospanost. Za adaptaciju najvažnija je zdrava ishrana, dovoljan unos tečnosti i što češći boravak na svježem vazduhu.