Posljednji put kada je liderka Mjanmara Aung San Su Ći putovala u zapadnu Evropu, dočekana je kao tek izabrani civilni vladar mlade demokratije koji je okončao pedesetogodišnju vojnu diktaturu.
Ona je ove nedjelje doputovala u Hag, da bi pred Međunarodnim sudom pravde od optužbi za genocid branila vojsku Mjanmara, protiv koje se borila veći dio života.
Aung San Su Ći je 1991. dodijeljena Nobelova za mir kao priznanje za predvođenje burmanaskog prodemokratskog pokreta. Ona je sada na meti međunarodnih kritika zbog obračuna vojske sa Rohindžama, muslimanskom manjinom, ali je ostala popularna kod kuće od dolaska na vlast 2016.
Gambija, mala, pretežno muslimanska zapadnoafrička država, uz podršku 57 zemalja Organizacija za islamsku saradnju, pokrenula je prošlog mjeseca krivičnu proceduru protiv Mjanmara za genocid, uključujući masovno ubistvo i silovanje.
Su Ći je bila jedan od najpoznatijih političkih zatvorenika u svijetu, provela je u kućnom pritvoru 15 godina, veći dio svojevoljno jer je odbacila nekoliko prilika da izađe na slobodu strahujući da će tako izgubiti pravo da se vrati u rodni Mjanmar, koji je bio pod vladavinom vojne hunte.
Njen otac, Aung San, peti premijer bivše britanske kolonije, 1947. je ubijedio nekoliko grupa da prevaziđu nesuglasice u interesu okončanja britanske vladavine. Međutim, ubijen je malo prije sticanja nezavisnosti, koja je stupila na snagu u januaru 1948. i plemenski sukobi su ubrzo progutali naciju.