Imate 10.000 eura na računu? Za godinu možete izgubiti gotovo 300 eura kupovne moći

Inflacija jede vrijednost štednje.
- Advertisement -

Novac na računu djeluje sigurno jer mu se nominalni iznos ne mijenja. Deset hiljada eura i nakon godinu dana izgleda kao deset hiljada eura. Problem nastaje kada cijene rastu brže od kamata na štednju, jer se za isti iznos može kupiti manje.

Prema istraživanju koje je proveo Revolut, Evropljani prosječno gube 294 eura kupovne moći na svakih 10.000 eura koje drže u banci. Istovremeno se u 20 posmatranih država Evropske unije čak 6,3 biliona eura nalazi na depozitima s niskim prinosom.

- OGLAS -

Revolutov Evropski indeks odljeva bogatstva temelji se na anketi provedenoj među 20.007 odraslih osoba te službenim podacima o depozitima i inflaciji. U 12 od 20 obuhvaćenih zemalja prosječne jednogodišnje kamatne stope na depozite niže su od inflacije. Prosječan prinos na depozite iznosi 2,76 posto, dok je prosječna stopa inflacije 2,94 posto.

- OGLAS -

To znači da kamata može povećati iznos na računu, dok realna vrijednost tog novca istovremeno pada. Za štediše je zato važan realni prinos, odnosno ono što ostaje nakon što se uzme u obzir rast cijena.

Istraživanje pokazuje i da dvije trećine ispitanika nikada nije promijenilo banku kako bi dobilo bolju kamatnu stopu. Oko 26 posto ostaje u postojećoj banci jer je preferira, 18 posto smatra da razlika u kamatama nije dovoljno velika, dok 15 posto ne zna gdje bi trebalo tražiti bolje uvjete.

Gotovo polovina ispitanika pogrešno procjenjuje koliko njihov novac stvarno donosi kada se prinos umanji za inflaciju, dok 19 posto nije svjesno da rast cijena utječe na vrijednost njihove štednje.

Istovremeno, svaki peti ispitanik nema nikakvu ušteđevinu. Dio građana nema dovoljno novca da bi stvorio rezervu, dok oni koji raspolažu većom štednjom veliki dio kapitala drže na mjestima na kojima on s vremenom gubi realnu vrijednost.

- OGLAS -

Razlika između inflacije i kamata na depozite najveća je u srednjoj i istočnoj Evropi. U Bugarskoj iznosi 2,3 postotna boda, u Slovačkoj 1,7, a u Litvaniji 1,3 postotna boda.

Najveće količine novca na računima nalaze se u većim zapadnoevropskim ekonomijama. U Njemačkoj je riječ o oko 1,9 biliona eura, a u Francuskoj o 588 milijardi eura.

- OGLAS -

Pročitajte još

NAJNOVIJEFACE.BA