Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen poručila je da trgovinske odnose Evropske unije s Kinom treba uravnotežiti te upozorila da je Brisel posljednjih godina znatno intenzivirao istrage o trgovinskoj zaštiti protiv kineskih proizvoda.
Kazala je da bi EU, ukoliko pregovori o smanjenju rekordno visokog trgovinskog deficita s Kinom ne donesu rezultat, trebala iskoristiti sve raspoložive mehanizme trgovinske zaštite.
Tenzije između Brisela i Pekinga ostaju visoke otkako su pregovori pokrenuti u junu prošle godine. Tokom ljeta Kina je zabranila kineskim kompanijama da učestvuju u antimonopolskim istragama EU, dok je Evropska komisija nastavila pokretati postupke zbog sumnji da se kineski proizvodi na evropskom tržištu prodaju po damping cijenama.
„Dijalog s Kinom ostaje neophodan. Ali on mora donijeti rezultate. A kada dijalog nije dovoljan, moramo biti spremni u potpunosti iskoristiti naše instrumente“, poručila je von der Leyen.
Prema njenim riječima, EU se suočava s velikim prilivom jeftinog uvoza iz Kine, koji je u posljednjih pet godina povećan za 45 posto.
Tokom protekle godine pokrenuto je 30 istraga o trgovinskoj zaštiti, što je gotovo tri puta više od historijskog prosjeka.
Izjave dolaze u trenutku kada trgovinski deficit EU s Kinom doseže oko milijardu eura dnevno.
Evropska komisija postavila je oktobar kao rok za postizanje dogovora s Pekingom o uspostavljanju uravnoteženijih trgovinskih odnosa.
„Kina je ključni ekonomski partner. Naš pristup je jasan i dosljedan: smanjenje rizika bez prekidanja veza. Ali biti partner ne znači prihvatati trajne neravnoteže“, kazala je predsjednica Komisije.
Peking i Brisel posljednjih mjeseci nalaze se na ivici trgovinskog rata, a Kina je u više navrata zaprijetila odmazdom zbog predloženih propisa EU koji bi mogli ograničiti pristup kineskih kompanija evropskom tržištu.
Von der Leyen je navela i da sve države članice EU sada bilježe trgovinski deficit s Kinom.
Lideri EU u junu su dali mandat Evropskoj komisiji da kroz dijalog, ali i korištenje i preispitivanje mehanizama trgovinske zaštite, radi na uspostavljanju uravnoteženijih odnosa.
Među tim mehanizmima nalazi se i instrument EU protiv ekonomske prisile, koji se može aktivirati ako neka strana zemlja pokušava izvršiti pritisak na Uniju kako bi promijenila svoje politike.
Taj alat, koji se često naziva i „trgovinskom bazukom“, omogućava uvođenje snažnih mjera poput ograničavanja pristupa javnim nabavkama ili uskraćivanja zaštite prava intelektualnog vlasništva.
Za njegovu primjenu ipak je potrebna podrška većine država članica EU, a za sada nije jasno bi li takva saglasnost mogla biti osigurana.