Zaposleni u Bosni i Hercegovini provode na poslu više vremena nego većina zaposlenih u Evropskoj uniji, pokazuju najnoviji podaci Eurostata o prosječnom broju stvarno odrađenih radnih sati u 2025. godini.
Prosječna radna sedmica u Bosni i Hercegovini traje 40,9 sati, što našu zemlju svrstava među evropske države s dužim radnim vremenom.
Poređenja radi, u Hrvatskoj prosječna radna sedmica traje 37,7 sati, dok zaposleni u Srbiji rade u prosjeku 40,6 sati sedmično.
Na nivou Evropske unije prosjek je znatno niži i iznosi 35,9 sati sedmično. Najkraća radna sedmica zabilježena je u Nizozemskoj, gdje zaposleni u prosjeku rade 31,9 sati, dok Njemačka i Danska bilježe prosjek od 33,9 sati.
Podaci pokazuju i razliku između muškaraca i žena zaposlenih s punim radnim vremenom. U Evropskoj uniji muškarci u prosjeku rade 39,4 sata sedmično, dok žene rade 37,6 sati. U Bosni i Hercegovini muškarci rade 41,5 sati, a žene 41,1 sat sedmično.
Kada je riječ o privrednim djelatnostima, najduža radna sedmica u Evropskoj uniji zabilježena je u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu, s prosjekom od 41,2 sata. Slijede rudarstvo i vađenje te građevinarstvo, dok su najkraće radne sedmice zabilježene u obrazovanju i djelatnostima povezanim s umjetnošću, zabavom i rekreacijom.
Eurostatovi podaci obuhvataju zaposlene osobe od 20 do 64 godine, uključujući zaposlene s punim i nepunim radnim vremenom, a odnose se na stvarni broj sati provedenih na glavnom poslu tokom referentne sedmice.