Korupcija privlačan i unosan posao ali i ilegalan
Nastojanjem da se radi lične koristi maksimizira prihod od službe, što onda za posljedicu ima poremećaj u uvjetima tržišne “utakmice” i ukupnu racionalnost ekonomskog ponašanja, te dodatne dugoročne posljedice na neku organizaciju, čovjeka ili samu državu. Korupcija, na trenutke toliko jasna dok sa druge strane tako kompleksna kao proces.
Bosna i Hecegovina obavijena velom korupcije
Ponekad se čini kako su neosjetne korupcijske radnje u zemljama iz regije. Nekako ne možete a da ne pomislite kako je leglo koruptivnih radnji upravo u Bosni i Hercegovini. Ukoliko uzmemo samo prošlu godinu bit će nam sve jasno.
Korupcija je dodatni transakcijski trošak jer unosi podjednaku neizvjesnost kod izbora alternativa, te zato izaziva neizmjerne štete po efikasnost društva i same države.
Korupcija kao tradicija
Mnogi upozoravaju na postojanje sada već mogu slobodno reći “tradicije” i svojevrsne kulture korupcije. U pojedinim zemljama tradicija mita postoji stoljećima. Manji ili veći iznosi za mito smatraju se dijelovima normalnog ponašanja.
Međutim ma kolika stvarno korupcija postoji kao dio tradicije ona u svom patološkom obliku raste u novoj situaciji, u modernom tržišnom gospodarstvu i državi javnih službi, koja po ničem nije nalik onome na što se tradicija poziva. Tradicija podmićivanja radi toga služi više i prije kao izgovor i alibi onima koji je koriste..
U posljednjih nekoliko godina na raznim razinama pokrenuta je politička akcija suzbijanja korupcije. Međunarodne organizacije, pojedine vlade, međunarodne nevladine organizacije te istaknuti pojedinci inicirali su izradu dokumenata i konkretne akcije za njeno suzbijanje. Korupcija je neprihvatljiva u normalnom tržišnom nadmetanju i treba je eliminirati. Činjenica postojanja svjetskog tržišta znači i to da ono prihvata samo homogena i neproturječna pravila poslovanja. No, koliko je to u Bosni i Hecegovini urodilo plodom i na kojem smo mjestu?
Prema indeksu percepcije korupcije organizacije Transparency International (TI) za 2020. godinu, Bosna i Hercegovina (BiH) je za godinu dana pala za 11 mjesta na 111 mjesto od 180 država svijeta, a zajedno sa Sjevernom Makedonijom je najlošije rangirana zemlja na Zapadnom Balkanu, navodi se u izvještaju TI objavljenom 28. januara 2021.godine.
Transparency International: BiH među najlošije rangiranim u Evropi
„Ovi kao ni brojni drugi slučajevi korupcije u kojim kriminalni trag vodi do samog vrha vlasti, a koji su potresali BiH javnost do danas nisu dobili epilog, što je dodatno urušilo ionako gotovo nepostojeći kredibilitet pravosuđa i povjerenje javnosti“.
TI navodi kako je pravosuđe, umjesto beskompromisnog doprinosa rješavanju problema korupcije, postalo i samo gorući i najveći problem BH društva.
Mediji i izvještavanja
Ako uzmemo u obzir činjenicu da je novinarima jako često teško skoro nedostižno doći do određenih podataka s vezi korupcijom te onda dodamo još to da je sve manje ljudi koji javno žele pričati ukoliko im se ista dogodi, onda ne trebamo “kriviti” novinare ukoliko samo neku priču zatvore bez obzira na vrstu slučaja.
Iako se malo više sada zna o korupciji, u medijima se ipak više piše o korupciji i svima onima koji zbog nje ispaštaju. Znamo da je u rukama svakog građana moć te ne možemo reći da smo sami krivi za situaciju u kojoj se nalazi Bosna i Hercegovina što implicira tome da je sistem kriv. Također, ukoliko krenemo od samog sistema dolazimo i do pojedinca koji u najmanju ruku ne smije da prijavi korupciju zbog ekonomskih problema.