Europska unija smatra da je pravi put u borbi protiv pandemije koronavirusa pojačana proizvodnja i izvoz cjepiva, a ne ukidanje patenata, rekao je u subotu predsjednik Europskog vijeća Charles Michel.
Inicijativu za ukidanje patenata pokrenule su Indija i Južnoafrička Republika smatrajući da bi se cjepivo masovnije proizvodilo a ljudi brže cijepili ako kompanije odustanu od prava na intelektualno vlasništvo.
Ideju je prošli tjedan podržala administracija američkog predsjednika Joea Bidena, ali se usprotivila Njemačka gdje je centar europske farmaceutske industrije s kompanijom BioNTech, koja je razvila jedno od najkorištenijih cjepiva protiv covida-19.
O pandemiji su na sastanku u Portugalu razgovali europski čelnici.
Michel je rekao da je EU skeptična prema koristima ukidanja prava intelektualnog vlasništva kao načina borbe protiv pandemije, ali je sprema o tome razgovarati.
“Što se tiče intelektualnog vlasništva, ne vjerujemo da je, kratkoročno gledajući, to magično rješenje, no spremni smo o tome razgovarati čim budemo na stolu imali neki konkretni prijedlog”, rekao je Michel.
Dodao je da je pravi put u borbi protiv pandemije što brže proizvesti više cjepiva i ukinuti izvozna ograničenja na cjepiva u zemljama kao što su SAD i Velika Britanija.
“U Europi smo odlučili omogućiti izvoz i potičemo sve partnere da olakšaju izvoz cjepiva”, rekao je Michel.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, prošli mjesec je u svijetu primijenjeno 700 milijuna doza, od toga samo 0,2 posto u siromašnim zemljama.
Hrvatski premijer Andrej Plenković rekao je da je fokus trenutno na pojačanoj proizvodnji cjepiva, a ne na patentima.
“Jučer smo samo načelno dotakli tu temu i dogovorili se da nastavimo razgovore pa da se do kraja identificira što je točno ta ideja koja je došla s druge strane Atlantika”, rekao je Plenković novinarima u Portu.
“U ovom trenutku svi su, naravno, fokusirani na jačanje proizvodnih kapaciteta a manje na pitanje intelektualnog vlasništva jer je to samo neki prvi korak u kasnijoj fazi puno šire proizvodnje cjepiva diljem svijeta”, dodao je.
Indija, jedan od inicijatora ideje ukidanja intelektualnog vlasništva, suočava se s rekordnim brojem oboljelih, a Hrvatska je u subotu izrazila spremnost pomoći joj kao i neke druge zemlje EU-a. “Vidjet ćemo bi li to bilo financijski ili materijalno”, rekao je Plenković nakon sastanka na vrhu između EU-a i Indije.
Indija je u petak, drugi dan zaredom, imala rekordnih više od 400.000 novozaraženih i gotovo 4000 umrlih s covidom-19.
Europski čelnici su o alarmantnom stanju u toj zemlji razgovarali s indijskim premijerom Narendrom Modijem koji je namjeravao doputovati u Porto, ali je zbog pandemije sudjelovao videovezom.
“Razgovarali smo o strateškom partnerstvu Indije i Europske unije, novom početku pregovora o sporazumu o slobodnoj trgovini. Također i o nizu drugih aktivnosti koji se odnose na klimatske promjene, na sve moguće globalne izazove na kojima trebamo surađivati s Indijom, jednom od najvećih, najutjecajnijih i najmnogoljudnijih zemalja svijeta”, rekao je Plenković.
Hrvatska je prošle godine izvezla u Indiju robe u vrijednosti 20 milijuna dolara a uvezla proizvode za 127 milijuna dolara, pokazuju podaci Hrvatske gospodarske komore.
Plenković je na marginama samita u Portu razgovarao sa slovenim premijerom Janezom Janšom, francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, grčkim premijerom Kyriakosom Mitsotakisom te švedskim premijerom Stefanom Lofvenom.
“Mi imamo dva cilja dublje integracije. Jedan je ući u schengenski prostor a drugi je postati članicom eurozone. To su nam dvije bitne teme pa nam je važna potpora s obzirom da smo od strane Europske komisije dobili potvrdu o ispunjavanju svih tehničkih uvjeta o ‘Schengenu'”, rekao je Plenković.
“S druge strane za eurozonu nalazimo se u situaciji kao i druge zemlje u kojima su covid-19 i kriza ostavili trag i na proračunskom deficitu. Međutim, smatramo da idemo dobrim smjerom i da ćemo pronaći rješenja koja će nam omogućiti članstvo u eurozoni u sljedećem razdoblju”, dodao je ne preciziravši kada bi se to moglo dogoditi.