Premda postoje neke naznake da se nakon oporavka stječe imunitet, iskren odgovor je zapravo da stručnjaci još nisu sasvim sigurni koliko on traje i štiti li nas u potpunosti.
Naime, u veljači su se pojavila izvješća o ženi u Japanu koja je nakon oporavka po drugi put bila pozitivna na virus SARS-CoV-2. Nakon toga pojavile su se informacije o Japancu koji je također dva puta bio pozitivan na novi soj koronavirusa te neki anegdotalni slučajevi ponovnih oboljenja u Kini, piše New Scientist.
“Možda su korišteni testovi bili nepouzdani”
Ova su izvješća stvorila strah među ljudima da možda neće nakon oporavka razviti imunitet na ovaj virus što bi značilo da bi se svi koji ga prebole mogli, sve dok ne budemo imali učinkovito cjepivo, ponovno zaraziti.
No, stručnjaci još uvijek nisu sigurni da su ova izvješća valjana.
“Postoje neki anegdotalni dokazi o ponovnim infekcijama, ali mi stvarno ne znamo jesu li oni istiniti”, rekao je biostatističar Ira Longini sa Sveučilišta na Floridi.
“Možda su korišteni testovi bili nepouzdani”, kazao je epidemiolog Jeffrey Shaman sa Sveučilišta Columbia u New Yorku.
Testiranja na životinjama – imune su
Prema preliminarnim testiranjima na životinjama, uočeno je da su one nakon zaraze novim sojem koronavirusa razvile antitijela, odnosno imunitet. Stručnjaci s Kineske akademije medicinskih znanosti u Pekingu izložili su virusu četiri rezus makakija. Tjedan dana kasnije, svi su oboljeli i imali su simptome slične covidu-19 kod ljudi. Dva tjedna kasnije, majmuni su se oporavili i u krvi su im nađena antitijela na virus.
Nakon toga su znanstvenici pokušali ponovno inficirati dvoje majmuna, ali nisu uspjeli, što sugerira da su životinje stekle imunitet na covid-19.
“Ovaj rezultat je vrlo ohrabrujući jer ukazuje na to da je moguće izazvati zaštitni imunitet protiv virusa“, rekao je imunolog Alfredo Garzino-Demo sa Sveučilišta Maryland.
Dugotrajni ili kratkotrajni imunitet?
No, to ne mora nužno značiti da se nakon oporavka stječe dugotrajan imunitet. Postoje neki drugi koronavirusi koji kruže među ljudima, a koji uzrokuju kratkotrajni imunitet.
“Neki drugi virusi iz obitelji koronavirusa, poput onih koji uzrokuju prehladu, obično izazivaju imunitet koji je relativno kratkotrajan i koji traje otprilike tri mjeseca”, objasnio je Peter Openshaw s Imperial Collegea u Londonu.
“Budući da se radi o novom soju virusa, još ne znamo koliko će trajati zaštita stvorena infekcijom. Moramo pod hitno provesti dodatna istraživanja kako bismo više saznali o imunološkim reakcijama kod ljudi koji su se oporavili od covida-19”, dodao je.
S njime se slaže i Longini: “Kod običnih infekcija koronavirusa ne dobivate trajni imunitet. Možete se zaraziti iznova i iznova. Za ovaj novi koronavirus zaista nije poznato stječemo li nakon infekcije dugoročni imunitet.”
Neki drugi stručnjaci su malo optimističniji.
“Ima sve više dokaza da infekcija virusom SARS-CoV-2 dovodi do zaštitnog odgovora antitijela, a najvjerojatnije je ova zaštita doživotna. Iako još nismo u potpunosti sigurni u to i potrebno je još istraživanja, vrlo je malo vjerojatno da će oni koji su preboljeli covid-19 opet oboljeti od te bolesti”, smatra infektolog Martin Hibberd sa Sveučilišta London School of Hygiene & Tropical Medicine.