Saznajte i kako nas vrijeme očekuje u Mostaru za vrijeme Tradicionalnih skokova sa Starog mosta.
U slobodnoj konverzaciji na ograničenom broju ispitanika uradio sam mini-test u kojem sam zaključio da je ljeto 2020. van njihovih očekivanja, često ga opisujući kao „čudno, varljivo ljeto“. Često ćemo čuti kako se stanovnici naše zemlje žale da je čas hladno, čas vruće. Iznenadili biste se da je bilo i gorih i još svježijih ljeta – onih u kojima je kiša padala gotovo svakog dana, kao ljeta 2014. i 2005. godine, te kombinacija vlažnog i vrelog, kao ljeto 2018. godine, mada i ta ljeta su popriličan izuzetak u statistici.
Interesantno je da je ljeto 2014. bilo neuobičajeno za Hercegovinu, gdje je zabilježeno znatno više kiše nego što je to uobičajeno i ostaje upamćeno kao ljeto u kojem se vrućina nije gotovo niti osjetila ili palila klima da bi se rashladile kuće od općepoznate hercegovačke ljetne žege, a ni drugi dijelovi zemlje se nisu mogla pohvaliti stabilnim ljetom, jer su nevremena bila svakodnevnica, zbog čega je često bilo bujičnih poplava.
Za ovo ljeto možemo reći da je unificirano u cijeloj zemlji sa sličnim obrascem, doduše više temperaturnim nego onim padavinskim, jer je tog ljeta varirala kategorija od „vrlo kišno“ do „normalno“.
Međutim, ljeto 2018. je variralo od lokaliteta do lokaliteta. Dok je spomenuto ljeto bilo prilično sušno u Krajini, u većem dijelu zemlje tek malo sušnije od prosjeka, u Sarajevu je gotovo svaki 3. dan u prosjeku padala kiša, a i dalje u granici normalnog. Ljeto 2020. ne može se svrstati niti u jednu od ovih kategorija, budući da nije u globalu zasad ni prevruće, a ni prevlažno.
Ipak, toplije je za stepen od višegodišnjeg prosjeka, a budući da iduće sedmice kreće natprosječno toplo razdoblje koje će povisiti temperaturnu anomaliju.
Stanovnicima Tuzlanskog kantona ovo će na prvu zvučati vrlo čudno, ali su oni i jedini izuzetak s obzirom na to da je u junu mjesecu gotovo svaki dan bilježena pojava padavina barem na jednom lokalitetu najmnogoljudnijeg kantona, a česta su bila grmljavinska nevremena zbog kojih je bilo problema prije nego će uslijediti mnogo veći problem – izlijevanje rijeka Spreče i Tinje iz svojih korita usljed novog, obilnijeg vala padavina koji „prelijeva vrh čaše“ i uzrokuje veća plavljenja. Istina je da vrlo često mijenjamo garderobu ovog ljeta, od one malo deblje do one tanje.
Primjera radi, 11. jula imali smo vrhunac trodnevnog niza natprosječnih dana u kojima je temperatura zraka dostizala vrijednost do 35 ºC, da bi u narednih 48-72h prodorom hladnije zračne mase pala na svega 8 ºC ujutro, zbog koje nam je u najmanjem ruku onim najzimogriznijim trebala i tanja jakna. Činjenica je da ove godine imamo učestala zahlađenja nakon četiri do pet u nizu suhih, sunčanih i vrućih dana.
Tokom ovogodišnjeg jula imali smo i četiri prolazna posjeta fronti sa sjeverozapada. Ništa to nije neuobičajeno za naše područje. Ali jedna stvar je evidentna – sve toplija ljeta unazad desetak godina su nas „razmazila“ vrlo visokim temperaturama zraka pa smo navikli da nam je svako ljeto tek ono kada živa u termometru pređe iznad 35, ili dosegne onu čuvenu granicu od 40 ºC.
Ovogodišnje ljeto je zapravo jedno malo normalnije, ali opet toplije ljeto od prosjeka. Opet, ponovit ću, zvučat će čudno ukoliko kažemo da padavina nema toliko da bi se ublažila suša koja nas prati na prostoru naše zemlje još od prošlog ljeta. Kako bih vam ovo dočarao, uzet ću najbanalniji, a u prirodi ne tako čest primjer. Ako je prosjek za količinu padavina u mjesecu 100 mm, može se desiti da imamo ove slučajeve: u januaru 20, februaru 15, martu 35, aprilu 150, maju 220, junu 10, julu opet 10. Ako u 7 mjeseci padne u prosjeku 700 mm padavina, suma ovih svih navedenih količina iznosi 460 mm.
U odnosu na onih spomenutih 700, ovo je opet priličan deficit padavina. Bez obzira što smo u maju imali dvostruki eksces u padavinama, zbog vrlo male količine padavina u prva tri mjeseca mi imamo tzv. „prikrivenu sušu“, te samim tim suša i dalje traje, jer nam nedostaje još 240 mm u totalu. Međutim, ukoliko imamo ovaj primjer: u januaru 70, februaru 90, martu 120, aprilu 140, maju 100, junu 80, julu 110, ova cifra se sada sabira u 690 mm, i samim tim imamo prosjek padavina, bez obzira što u martu i aprilu imamo dva mjeseca natprosječnih padavina. Ovdje o suši već je sad suvišno i govoriti.
Dosad, na području Sarajeva pala je približno pola ljetne kišnice u odnosu na višegodišnji prosjek. Nakon jučerašnjeg vrućeg dana u kojem je temperatura zraka u Mostaru dosegnula vrijednost po prvi put ove godine od 38 ºC, u većem dijelu Bosne danas poslijepodne i prema večeri se očekuju pljuskovi i grmljavina kao posljedica pritjecaja vlažnog, te blago svježijeg zraka koji destabilizuje atmosferu.
Lokalno, kako to naš sistem NOTHAS uočava, na prostoru Zeničko-dobojskog kantona je moguće i manje grmljavinsko nevrijeme. Sutra se ispred doline sa zapada pojačava strujanje s kojim pristiže ponovo topliji, ali i vlažniji zrak, pa su indeksi nestabilnosti vrlo visoki, a grmljavinska nevremena poslijepodne su skoncentrisana na sjeverozapadu i sjeveru naše zemlje, tačnije u Krajini i Posavini, gdje mogu biti i izraženija te praćena gradom i prolazno jakim vjetrom, budući da će se nalaziti vlažan zrak u visinskom sloju atmosfere, a u prizemlju prijepodnevno osunčavanje osigurat će dovoljnu količinu termičke energije za naglo uzdizanje zagrijanog zraka uvis koji će se neometano hladiti, širiti i kondenzovati.
Očekuje se da će u pomenutim područjima pasti i veća količina padavina u kratkom vremenskom periodu, pa se ne isključuje mogućnost manjih bujičnih plavljenja. Nestabilnosti jenjavaju u cijeloj zemlji u nedjelju, kada se očekuje stabilizacija vremenskih prilika i suh period koji će se zadržati izgledno sve do kraja mjeseca jula, a tad kreću i vrućine, što će ljetoljupcima popraviti sliku ovogodišnjeg ljeta jer će sve više nadirati vreli zrak sa sjevera Afrike.
Oko 30. jula te ponovo prvih dana augusta ne isključuje se mogućnost temperatura zraka da će dosegnuti vrijednosti i iznad 40 ºC u najtoplijem dijelu dana na jugu Hercegovine te sjeveru Bosne. Tada će već temperature zraka više od 5 dana u nizu biti veće za 5 i više stepeni od prosjeka, pa s razlogom možemo reći da slijedi i 2. toplotni val za ovo ljeto.
A ove nedjelje održavaju se 454. po redu Tradicionalni skokovi sa Starog mosta u Mostaru. Za sve one rijetke koji će se uputiti u Mostar, zbog brojnih ograničenja uzrokovana pandemijom koronavirusa, preporuka je lagana odjeća, ali sa strane stručnih lica i maska te držanje propisne distance budući da se očekuje sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost, a temperatura zraka nije previše visoka za uslove našeg lijepog rekordera – oko „ugodna“ 32 ºC.
Važno je istaknuti da se scenarij poput prošlogodišnjeg, kada je grad pred manifestaciju bio pod vodom usljed vrlo jakog nevremena koji je izručio više od 80 mm padavina, neće ponoviti. A svi oni koji neće moći biti u prilici ove godine otići u Mostar, skokove sa Starog mosta mogu pratiti preko našeg live prijenosa samo na Face televiziji, kao i sve ostale informacije o vremenu, a prije svega o mogućim nevremenima, potom i vrućinama, ekskluzivno odmah nakon Centralnog dnevnika sa Senadom Hadžifejzovićem u petak i subotu.