Jedan obrok dnevno zvuči kao jednostavna formula za mršavljenje: manje prilika za jelo, manje kalorija i manji broj na vagi. Ali stvarnost je složenija. Nakon dugog perioda bez hrane mogu se javiti jaka glad, glavobolja, oscilacije šećera u krvi i poteškoće s održavanjem zdravih prehrambenih navika.
Šta se događa nakon dugog perioda bez hrane
Kada prođe mnogo sati bez obroka, organizam počinje prilagođavati potrošnju energije. Kod nekih ljudi to može otežati dugoročno održavanje kalorijskog deficita, posebno ako se nakon dugog gladovanja pojede veoma velik obrok.
Zato se često događa da početni gubitak kilograma bude brz, a zatim se uspori. Nije dovoljno samo smanjiti broj obroka, važno je šta jedete, koliko jedete i možete li takav režim održavati dugoročno.
Šećer u krvi može biti problem
Istraživanja su pokazala da raspored obroka može utjecati na regulaciju glukoze. U jednoj studiji zdravi ispitanici koji su svu dnevnu hranu unosili u jednom obroku imali su viši jutarnji nivo šećera u krvi i lošiji odgovor na glukozu nego kada su istu količinu hrane rasporedili u tri obroka.
Kod nekih ljudi dug period bez hrane može izazvati drhtavicu, znojenje, slabost, nervozu ili osjećaj „magle u glavi“.
Ako imate dijabetes, probleme sa štitnom žlijezdom ili uzimate terapiju za pritisak, veće promjene u rasporedu obroka trebalo bi prethodno dogovoriti s ljekarom.
Može li jedan obrok dnevno čak dovesti do debljanja?
Može, posebno ako se tokom tog jednog obroka pojede mnogo više hrane nego što je planirano.
Nakon dugog gladovanja apetit može biti toliko izražen da je teže kontrolisati količinu hrane. Umjesto uravnoteženog obroka, lako se posegne za kaloričnijom i masnijom hranom.
Zato činjenica da jedete samo jednom dnevno ne znači automatski da ćete unositi manje kalorija.
Glavobolja koja se javlja uvijek u isto vrijeme
Glavobolja pred kraj dana može biti povezana s dugim periodom bez hrane, ali i s dehidracijom ili drugim uzrocima.
Ako ste gladni, prvo pokušajte popiti čašu vode i pojesti mali, uravnotežen međuobrok. Ako se glavobolje ponavljaju ili su jake, potrebno je potražiti drugi uzrok, a ne samo mijenjati raspored obroka.
Šta jesti umjesto jednog velikog obroka?
Nije potrebno imati pet obroka dnevno niti kuhati unaprijed za cijelu sedmicu. Mnogima više odgovaraju tri uravnotežena obroka, uz dovoljno proteina, povrća, zdravih masti i složenih ugljikohidrata.
Doručak: jaja, jogurt ili drugi izvor proteina uz voće ili integralne žitarice.
Ručak: povrće neka zauzima značajan dio tanjira, uz meso, ribu, mahunarke ili drugi izvor proteina.
Večera: laganija od ručka i, ako vam odgovara, nekoliko sati prije spavanja.
Proteini mogu pomoći da duže ostanete siti, dok vlakna iz povrća, voća, mahunarki i integralnih žitarica doprinose osjećaju sitosti i zdravlju probavnog sistema.
Osjećaj hladnoće, slabost ili izražen umor tokom dana također ne treba automatski pripisivati „sporom metabolizmu“. Ako se takvi simptomi često ponavljaju, razgovarajte s ljekarom.
Zaključak: jedan obrok dnevno nije čarobna formula za mršavljenje. Za većinu ljudi važnije je održati umjeren kalorijski deficit i kvalitetnu, raznovrsnu prehranu koju mogu dugoročno pratiti.