12.7 C
Sarajevo
29.02.2024

Imali smo i mi “bosanskog Andersena”: Prije jednog stoljeća rođen je veliki Ahmet Hromadžić!

Prije jednog stoljeća rođen je “bosanski Andersen”. Jedan je od rijetkih dječjih pisaca na južnoslavenskim prostorima koji je njegovao bajku kao književni rod. Djela su mu prevedena na mnoge svjetske jezike. Zbog stila pisanja i prihvatljivosti djela kod čitalačke publike, nazivaju ga “bosanski Andersen”.

Na današnji datum prije jednog stoljeća, 11. oktobra 1923., rođen je u Bjelaju pokraj Bosanskog Petrovca književnik Ahmet Hromadžić. Hromadžić u rodnom mjestu završava osnovnu školu, a tehničku i Višu pedagošku školu u Sarajevu.

Učestvovao je u Drugom svjetskom ratu. Radio je kao novinar “Sarajevskog dnevnika”, a i kao urednik lista “Krajina” u Bihaću i kulturne rubrike sarajevskog lista “Oslobođenje”.

- OGLAS -

Bio je glavni i odgovorni urednik omladinskog časopisa za književnost “Zora” gdje objavljuje svoje priče te veliki broj književnokritičkih i publicističkih tekstova, filmskih i pozorišnih kritika.

Jedno vrijeme bio je i glavni urednik u omladinskom izdavačkom poduzeću “Narodna prosvjeta”, kasnije nazvanom “Veselin Masleša” (danas “Sarajevo Publishing”). Kao urednik izdavačkog poduzeća “Veselin” Masleša osniva dječju ediciju “Lastavica”. Pisao je pripovijetke i romane za djecu i odrasle, književne i teatarske kritike, književne reportaže, crtice i članke. Jedan je od rijetkih dječjih pisaca na južnoslavenskim prostorima koji je njegovao bajku kao književni rod.

Djela su mu prevedena na mnoge svjetske jezike, uvrštene u izbore dječje literature i lektire nekih evropskih zemalja (Italija, Norveška, Belgija). Zbog svog stila pisanja i prihvatljivosti djela kod čitalačke publike, a posebno djece, Ahmeta Hromadžića nazivaju “bosanski Andersen”. U djelima Ahmeta Hromadžića prožima se djetinjstvo provedeno u Bjelaju kod Bosanskog Petrovca, s prepoznatljivosti krajolika planine Osječenice, Bjelajske kule, te prirodnih ljepota i izazova divljine sa svim ljepotama i prirodnim nepogodama, kao i šarolikost životinjskog svijeta u netakutoj prirodi okoline Bosanskog Petrovca.

Bio je član redakcije međunarodne edicije “Djeca svijeta”, AZUBiH i Društva pisaca Bosne i Hercegovine. Kao član Društva pisaca Bosne i Hercegovine, zajedno s Huseinom Tahmiščićem, Izetom Sarajlićem, Velimirom Miloševićem i Vladimirom Čerkezom pokreće međunarodnu književnu manifestaciju “Sarajevski dani poezije” u organizaciji Društva pisaca Bosne i Hercegovine 1962. godine.

Ahmet Hromadžić je preminuo u Sarajevu, 1. januara 2003. godine. Godine 2007. godine, osnovna škola u Bosanskom Petrovcu je dobila naziv OŠ “Ahmet Hromadžić”, a također je na porodičnu kuću u Bosanskom Petrovcu, u Ulici Pekiska, postavljena spomen-ploča u čast Ahmeta Hromadžića. U Bihaću se u okviru biblioteke nalazi spomen-soba Ahmeta Hromadžića. “Patuljak iz Zaboravljene zemlje”, “Patuljak vam priča”, “Okamenjeni vukovi”, “Labudova poljana” i “Bijeli slavuj” neke su od njegovih poznatih knjiga, piše “Bljesakinfo“.

- OGLAS -

Pročitajte još

NAJNOVIJEFACE.BA