Prekomjeran unos soli poznat je faktor rizika za povišen krvni pritisak, ali novija istraživanja ukazuju na to da ishrana bogata natrijem može direktno štetiti i jetri.
Naučnici upozoravaju da so može promijeniti način na koji jetra obrađuje masti, potaknuti upalne procese i povećati rizik od ozbiljnih bolesti ovog organa. Iako su potrebna dodatna istraživanja, stručnjaci savjetuju oprez s unosom soli radi očuvanja zdravlja i pravilnog funkcionisanja jetre, piše Verywell Health.
Iako su bubrezi prvenstveno zaduženi za obradu i regulaciju natrija, količina soli koju unosimo utiče i na druge organe, uključujući jetru, srce i mozak.
„Bubrezi kontrolišu koliko natrija tijelo zadržava, ali to ne znači da je jetra zaštićena“, objašnjava Brian P. Lee, hepatolog i ljekar koji se bavi transplantacijom jetre u bolnici Keck Medicine u Los Angelesu.
„Natrij utiče na krvni pritisak, ravnotežu tečnosti, otpornost na inzulin i crijevnu mikrofloru, a sve to na različite načine opterećuje jetru“, dodaje on.
Nedavno istraživanje pokazalo je da ishrana bogata mastima i natrijem može pojačati upalu i stvaranje ožiljaka na jetri. Upravo su upala i ožiljci ključni faktori rizika za razvoj težih stanja, poput ciroze, zatajenja jetre i raka.
„To je važno jer je sama masnoća u jetri uglavnom bezopasna. Upala koja prati nakupljanje masti zapravo uzrokuje stvaranje ožiljaka, a oni vode do ciroze, zatajenja jetre i raka“, kaže Lee.
Ipak, Lee upozorava da ove nalaze ne treba prihvatati bez rezerve jer su istraživanja na ljudima još u toku.
„Ovo je bila studija na miševima, pa bih bio oprezan s direktnim prenošenjem zaključaka na ljude. Mnogi nalazi dobijeni istraživanjima na miševima ne potvrde se kada se testiraju na ljudima“, dodaje on.
Istraživanje ukazuje na to da previše soli može doprinijeti upali i stvaranju ožiljaka čak i ako ne dovodi do dodatnog nakupljanja masti.
„Taj nalaz mi je privukao pažnju jer veoma podsjeća na ono što viđamo kod nekih mršavih pacijenata koji nemaju višak kilograma, ali imaju lošije ishode kod steatotične bolesti jetre povezane s metaboličkom disfunkcijom (MASLD)“, ističe Lee.
Šta se događa kada osoba koja već ima bolest jetre unosi velike količine natrija? Odgovor zavisi od vrste i stadija bolesti.
MASLD je stanje koje podrazumijeva nakupljanje viška masti u jetri kod osoba koje konzumiraju malo alkohola ili ga uopće ne piju.
„U ranim fazama MASLD-a glavni problem je to što so može potaknuti visok krvni pritisak i upalu. To bi, u teoriji, moglo ubrzati napredovanje bolesti“, kaže Lee.
Ako bolest napreduje ili osoba ima teže stanje, poput ciroze, posljedice ishrane bogate natrijem postaju još izraženije.
„Kod ciroze može doći do povišenog pritiska u krvnim sudovima koji vode do jetre, što se naziva portalna hipertenzija“, objašnjava Lee.
„U tom stadiju so postaje posebno štetna jer izaziva nakupljanje tečnosti u stomaku i cijelom tijelu“, dodaje on.
Ako ste zabrinuti zbog unosa natrija, nekoliko jednostavnih promjena u načinu života može napraviti značajnu razliku. Dobar početak je praćenje namirnica koje svakodnevno jedete.
„Mnoge iznenadi podatak da je hljeb najveći izvor natrija u ishrani“, kaže Lee.
Prema njegovim riječima, nakon hljeba slijede suhomesnati proizvodi, sirevi, supe iz kesice, umaci za tjesteninu, preljevi za salate, soja-sos, ukiseljena hrana i većina jela koja se služe u restoranima.
Lee također objašnjava da i hrana koju smatramo zdravom može sadržavati velike količine natrija. Među takvim namirnicama su svježi sir, sokovi od povrća i grah iz konzerve.
Tijelu je potrebna određena količina natrija za normalno funkcionisanje, a najbolje ga je unositi kroz cjelovite, minimalno prerađene namirnice.
„Svježe povrće, voće, neslani orašasti plodovi, jaja, svježe meso, riba i obični mliječni proizvodi prirodno sadrže male količine natrija, što je sasvim dovoljno“, kaže Lee.
„S obzirom na to koliko soli ima u restoranima i gotovim proizvodima, pripremanje hrane kod kuće od svježih sastojaka može biti veoma efikasna promjena“, dodaje on.
Važne su i druge navike, poput kontrole unosa alkohola, redovnog vježbanja i odlazaka na ljekarske preglede.
„Što manje alkohola, to bolje, jer ne postoji količina koja je potpuno bezopasna za jetru“, ističe Lee.
On savjetuje osobama koje imaju faktore rizika, poput dijabetesa, gojaznosti ili čestog konzumiranja alkohola, da razgovaraju s ljekarom o pregledu kojim se procjenjuje fibroza jetre.
„Bolest jetre može se izliječiti ako se otkrije na vrijeme“, zaključuje Lee.