10.5 C
Sarajevo
22.04.2024

Šta je burnout i kako ga prepoznati kod sebe?

Praznici su prošli, a vi ste i ovog puta većinu neradnih dana proveli radno – kupujući poklone u zadnji
čas, pored šporeta, raspremajući kuću prije gostiju i poslije gostiju… Prvog radnog dana probudili ste
se umorni i nervozni zbog obaveza koje vas čekaju, sa željom da uopšte ne izlazite iz kreveta. Istina,
svima nama se dešava da se ponekad ovako osjećamo, ali ako bezvoljnost i umor traju duže vrijeme,
vjerovatno je u pitanju sindrom modernog doba – burnout ili „sagorijevanje”.

Po klasifikaciji Svjetske zdravstvene organizacije, u pitanju je hronični stres u vezi s poslom koji se ne
tretira na odgovarajući način. Nezavisno od posla kojim se neko bavi, bilo da je direktor koji provodi
12 sati u kancelariji ili neko ko se bavi domaćinstvom, suština je u osjećaju mentalne, emocionalne i
fizičke iscrpljenosti koji je prouzrokovan dugotrajnim, intenzivnim stresom. Statistika govori da češće
pogađa žene, na čijim je leđima višestruki teret. Tu su i svakodnevni kućni poslovi, kao i briga o djeci i
starijim članovima familije. I taman kad pomislite da ste pronašli idealnu multitasking formulu za
uspješno žongliranje svim obavezama, može vam se desiti da „pregorite”.

Kako prepoznati simptome?

- OGLAS -

Sagorijevanje se ne dešava iznenada, ono se polako prikrada, što ga čini mnogo težim za
prepoznavanje. Ipak, naše tijelo nam šalje određene signale kao upozorenje. Najčešći simptomi su
problemi sa spavanjem i hronični umor, a javljaju se i problemi sa imunitetom, glavobolje, bolovi u
mišićima, kao i oslabljen apetit ili traženje utjehe u hrani. Karakterističan je i osećaj preplavljenosti
aktivnostima, obavezama, što je praćeno i osjećajem besmisla. Dolazi do pada produktivnosti kako
na poslu tako i u privatnom životu.
Moguće je da se osjećate bespomoćno, bezvoljno i potpuno iscrpljeno jer burnout zaista crpi
energiju. Za razliku od umora koji nestaje nakon adekvatnog odmora, kod sindroma izgaranja to nije
slučaj. Može se desiti da vikend ili praznike provedete u krevetu, a prvog radnog dana se opet
osjećate bespomoćno i ne vidite perspektivu da će se bilo šta promijeniti na bolje.

  

Šta možete da preduzmete?

Najveća greška je kriviti sebe da niste dovoljno snažni i efikasni u ispunjavanju onoga što se od vas
očekuje, jer su uzroci na drugoj strani: nerazumni rokovi, previše obaveza, loš menadžment, slaba
komunikacija i podrška. Ako prepoznate simptome kojim vam tijelo jasno poručuje „ovako više ne
može“, vrijeme je da preispitate ciljeve i razvijete sljedeće navike koje će vaš život učiniti
kvalitetnijim.
Pronađite vrijeme za sebe: „Bukirajte“ vrijeme u rasporedu za ono što vama prija, baš kao što biste
to učinili za bilo koju drugu obavezu. Popijte na miru šoljicu omiljene kafe, pročitajte nešto što vam
prija, slušajte muziku, vježbajte.
Delegirajte zadatke i postavite granice: Shvatite da ne možete i ne morate sve sami. Delegirajte
zadatke kad god je to moguće i postavite jasne granice kako biste zaštitili svoje lično vrijeme.
Uspostavite sistem podrške: Okružite se mrežom prijatelja, porodice ili kolega koji vas razumiju i
podržavaju. Podijelite s njima osjećanja i brige.
Razvijajte zdrave navike: Sve je više recepata za zdrave i brze obroke, zato prošetajte do najbliže
pijace, odaberite neke od omiljenih namirnica i pripremite hranu kod kuće. Budite aktivni, bilo da se radi o kratkoj šetnji tokom dana, jogi, trčanju, važno je da odvojite bar pola sata za fizičku aktivnost. Ne odričite se slobodnih dana, vikenda, ni godišnjeg odmora.
Na kraju, imajte na umu da oporavak traje i zato dajte sebi vremena. Ukoliko se pored svega što ste
preduzeli i dalje bude osjećali kao hrčak u točku koji nikako ne stiže do cilja, ne oklijevajte da
potražite psihološku podršku. Osluškujte svoje tijelo čak i ako radite posao koji volite, jer burnout
može biti intenzivniji kod takvih osoba. Možda zaboravite na vrijeme dok radite nešto u čemu
uživate, ali nemojte dozvoliti da „pregorite“.

- OGLAS -

Pročitajte još

NAJNOVIJEFACE.BA