Bosna i Hercegovina suočava se s ozbiljnim demografskim padom. U samo tri godine zemlja je prirodnim putem izgubila gotovo 30.000 stanovnika, što odgovara broju stanovnika jednog grada poput Trebinja.
Istovremeno, škole ostaju bez učenika, broj prvačića se smanjuje, a troškovi života mladima sve više otežavaju odluku o braku i roditeljstvu, piše BHRT.
Posljedice su već vidljive u obrazovnom sistemu. U Bosni i Hercegovini je gotovo 7800 učenika manje, dok je 45 škola zatvoreno. U pojedinim sredinama škole rade s veoma malim brojem učenika, a nastava se organizira i u kombiniranim odjeljenjima.
Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, tokom 2025. godine rođeno je 24.105 djece, dok je umrla 35.801 osoba. Samo u februaru ove godine u svih deset kantona u Federaciji BiH zabilježen je negativan prirodni priraštaj – rođeno je 1168 beba, a umrle su 1633 osobe.
Troškovi života jedan su od razloga zbog kojih mladi odgađaju roditeljstvo. Mladi otac Neven govori o visokim cijenama stanova i troškovima odrastanja djeteta, zbog čega odluka o još jednom djetetu više nije samo pitanje želje nego i mogućnosti da porodica zadrži prihvatljiv kvalitet života.
U isto vrijeme, kaže, djeca su smisao života i volio bi imati još djece, ali ekonomska realnost nameće pitanje koliko je to moguće.
Sociologinja Smiljana Vovna upozorava da mladi žele sigurnost, poštovanje i vrednovanje svog znanja, dok takav ambijent, prema njenoj ocjeni, u Bosni i Hercegovini izostaje.
Problem dodatno produbljuje činjenica da zemlja još nema jasnu populacijsku politiku. Nadležnosti su podijeljene između entiteta i kantona, dok stručnjaci upozoravaju da se demografska politika ne može svesti samo na jednokratne novčane pomoći.
Zaustavljanje odlaska mladih i stvaranje uvjeta za zapošljavanje, sigurniji život i formiranje porodice zato se nameću kao ključni izazovi.
BiH je, kako pokazuje prilog BHRT-a, već izgubila gotovo 30.000 stanovnika prirodnim putem u samo tri godine.