Na današnji dan, prije tačno 33 godine, zabilježen je rekord od 3777 ispaljenih granata na opkoljeno Sarajevo. Tog dana na grad je palo najviše granata u jednom danu tokom opsade koja je trajala 44 mjeseca, od 5. aprila 1992. do 29. februara 1996. godine.
Dvadeset drugi juli 1993. godine za stanovnike opkoljenog Sarajeva trajao je mnogo duže od uobičajena 24 sata. Zbog neprekidnog granatiranja, taj dan ostao je upamćen kao jedan od najtežih u historiji grada.
Na Sarajevo su tog dana svake minute padale u prosjeku dvije granate s agresorskih položaja Vojske RS-a (VRS), pa je tokom 1440 minuta ispaljeno ukupno 3777 granata.
Tokom četiri godine agresije, s opsadnog prstena oko grada snage VRS-a ispalile su približno 50.000 tona artiljerijskih projektila različitih kalibara i tipova.
Gotovo da nije bilo civilnog, kulturnog ili vjerskog objekta koji nije pretrpio štetu, ali najveće posljedice pretrpjeli su građani Sarajeva.
Za vrijeme opsade ubijena je 11.541 osoba, čiji su identiteti registrirani imenom i prezimenom te mjestom rođenja i pogibije. Među ubijenima bilo je 1601 dijete, dok je više od 56.000 osoba lakše ili teže ranjeno.
Meta sistematskog ubijanja nisu bili samo vojno sposobni muškarci. Jednako su stradavali djeca, žene, starije i iznemogle osobe, bez obzira na njihovu životnu dob, spol ili nacionalnu pripadnost.
Prema brojnim vojnim analizama i procjenama iz tog perioda, očekivalo se da će Sarajevo pasti za svega nekoliko dana, što su javno tvrdili i Radovan Karadžić te drugi čelnici SDS-a.
Pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) za zločine počinjene tokom četverogodišnje opsade Sarajeva osuđeni su najviši politički i vojni zvaničnici RS-a – Stanislav Galić, Dragomir Milošević, Radovan Karadžić i Ratko Mladić.