Jučer je u Washingtonu generalni sekretar NATO saveza, Jens Stoltenberg, zatvorio samit koji je bio organiziran povodom 75. godišnjice Alijanse. Na samitu su se našle brojne teme – poput odluka o ojačavanju odvraćanja i odbrane u Evropi. Saveznici su dogovorili pružati dugoročnu podršku Ukrajini koja se bori sa ruskom agresijom. U NATO-ovoj Deklaraciji našao se i region zapadnog Balkana, odnosno Bosna i Hercegovina.
Nikola Lunić, izvršni direktor Savjeta za strateške politike, ekskluzivno je za FACE iz Washingtona otkrio detalje savezničkih dogovora u vezi sa regionom zapadnog Balkana, te je još jednom potcrtao da će NATO spriječiti bilo kakvu potencijalnu eskalaciju sukoba, odnosno destabilizacije.
„Region zapadnog Balkana ponovo je ušao u završni dokument, odnosno Deklaraciju s NATO samita i zapadni Balkan ponovo ostaje područje od strateškog značaja za Alijansu. Ona neće dozvoliti destabilizaciju u bilo kojem obliku“, istakao je Lunić.
Govoreći o donesenoj Deklaraciji na NATO samitu, Lunić je pojasnio i šta to znači za zemlje koje aspiriraju ka evropskim integracijama. Dodaje da je NATO savez odlučan u borbi protiv stranih utjecaja na područja od strateškog značaja za Alijansu.
„U tom je dokumentu naglašena opredijeljenost ka unapređivanju sposobnosti suprotstavljanja u regionu stranim državnim ili nedržavnim akterima. KFOR ostaje dugoročno na Kosovu“, kazao je.
Nivo hibridnih prijetnji u BiH porazan, NATO zabrinut
U Bosni i Hercegovini sve su jače prijetnje secesijom, koje dolaze iz manjeg bh. entiteta. Podsjećamo, entitetske vlasti su u NSRS-u donijele i Sporazum o tzv. mirnom razdruživanju, pokrećući time i pravno otcjepljenje entiteta RS.
Pored navedenog, predsjednik tog entiteta, Milorad Dodik, kao i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić gaje prijateljske veze s Vladimirom Putinom, koji je antinatovski nastrojen. Mnogi analitičari upozoravaju na štetni ruski utjecaj na entitet RS, ali i na cijeli region zapadnog Balkana. Lunić je istakao da je NATO detektirao te prijetnje, te da su BiH i Moldavija u fokusu djelovanja Alijanse.
„U dijelu u kojem se govori o značaju partnerstva za NATO savez, pored Partnerstva za mir, istaknuti su Mediteranski dijalog i Istanbulska inicijativa za saradnju, a tu se posebno ističu Moldavija i BiH, kojima će se pomoći u unapređivanju njihovih sposobnosti, a posebno otpornosti ka hibridnim prijetnjama“, potcrtava Lunić.
NATO će pokrenuti ofanzivu?
Lunić je ekskluzivno za FACE otkrio i šta će Alijansa učiniti ukoliko dođe do eskalacije sukoba koja potencijalno može biti uzrokovana hibridnim prijetnjama.
„Nivo hibridnih prijetnji je na nivou koji Savez prepoznaje kao nivo oružane agresije. Ako dođe do toga, spominje se mogućnost aktiviranja Člana 5, a to znači i aktivno i ofanzivno odvraćanje i uzvraćanje hibridnim dejstvima. Rusija je označena kao prijetnja, ali pored nje označene su i Bjelorusija i Sjeverna Koreja, kao i Kina“, zaključuje Lunić.