U Hrvatsku je za prvih deset mjeseci ove godine državljanima Bosne i Hercegovine izdato 23.914 dozvola za boravak i rad. Taj broj gotovo odgovara ukupnom stanovništvu jednog grada u Republici Srpskoj, pišu Nezavisne.
Poređenja radi, riječ je o broju stanovnika Modriče, Novog Grada ili Dervente, računajući i okolna seoska naselja, prema popisu iz 2013. godine.
Dozvole za rad
Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova Hrvatske, radnici iz BiH i dalje su na prvom mjestu po broju izdatih dozvola za boravak i rad među stranim državljanima.
Na drugom mjestu su Filipini sa 20.740 dozvola, a slijedi Srbija sa 20.646. Dozvole su izdate i za 18.902 radnika iz Nepala te 10.839 iz Sjeverne Makedonije.
Među deset zemalja s najvećim brojem izdatih dozvola nalaze se još Indija, Uzbekistan, Kosovo, Egipat i Albanija.
Ipak, u poređenju s prošlom godinom primjetan je pad broja radnih dozvola za državljane BiH. Za prvih devet mjeseci ove godine izdate su 22.565 dozvole, što je gotovo 12 posto manje nego u istom periodu prošle godine.
Predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske Zoran Škrebić smatra da na promjenu trendova utječu dva glavna faktora: sve veći broj radnika iz azijskih zemalja i slabija privredna aktivnost u proizvodnom sektoru.
Kako je rekao za Nezavisne novine, Hrvatska sve više zapošljava radnike iz Nepala, Bangladeša i Indije, posebno u turizmu, ugostiteljstvu i uslužnim djelatnostima.
Kriza u EU
S druge strane, radnici iz BiH koji odlaze u Hrvatsku uglavnom su zaposleni u proizvodnji. Međutim, zbog krize u Evropskoj uniji pojedine kompanije smanjuju proizvodnju, premještaju poslovanje ili otpuštaju radnike.
Škrebić je istakao da se migracije posljednjih sedam do osam godina intenziviraju širom Evrope. Kao primjer zemlje koja je uspjela zaustaviti negativne demografske trendove naveo je Poljsku, čemu su, prema njegovim riječima, doprinijeli tehnološki i privredni razvoj.
Uprkos smanjenju broja izdatih dozvola, građani BiH i dalje su najbrojnija grupa stranih radnika na hrvatskom tržištu rada.