Dok je pažnja svjetske javnosti usmjerena prema Bliskom istoku i Hormuškom moreuzu, na drugom kraju svijeta tinja problem za koji su mnogi mislili da je davno riješen.
Veliko istraživanje koje je proveo The New York Times pokazalo je da se već mjesecima, daleko od očiju javnosti, vode intenzivni pregovori između Sjedinjene Američke Države, Grenland i Danska o budućnosti tog, kako Donald Trump voli reći, “strateški važnog teritorija”.
Ugrožena autonomija otoka
Naime NYT navodi da je održano nekoliko sastanaka na kojima se razgovaralo o novom modelu američkog prisustva na Grenlandu. Međutim, grenlandski političari strahuju da bi američki zahtjevi dugoročno mogli ugroziti autonomiju i moguću buduću nezavisnost otoka.
Pozivajući se na izvore uključenih strana, NYT tvrdi da SAD pokušava izmijeniti postojeći odbrambeni sporazum s Danskom kako bi osigurao trajno američko vojno prisustvo na Grenlandu čak i u slučaju njegove nezavisnosti.
“Vječna klauzula”, kako je nazivaju grenlandski političari, u praksi bi značila da Grenland nikada ne bi bio potpuno nezavisan. SAD svoje zahtjeve temelji na odbrambenom sporazumu iz 1951. godine, potpisanom s Danskom dok je Grenland još bio danska kolonija. Novi prijedlog dodatno bi proširio američka prava iz tog sporazuma.
Nije tajna da SAD želi povezati Grenland u širi odbrambeni sistem koji bi se protezao od Aljaska, preko Kanada i arktičkog područja, a koji bi uključivao mrežu radarskih stanica, vojnih baza i logističkih centara. Američka vojska bi Grenland u tom slučaju koristila i kao centar za obuku i vojne vježbe.
Strateški važno područje
S obzirom na to da Arktik posljednjih godina postaje sve važnije geopolitičko područje, kako zbog mogućih novih pomorskih ruta, tako i zbog ogromnih prirodnih resursa skrivenih ispod leda, nije iznenađenje što SAD ne želi odustati od svojih planova.
Međutim, problem je što američki zahtjevi nisu ograničeni samo na vojna pitanja. NYT navodi da SAD želi osigurati i buduće investicije na Grenlandu. Navodno se traži mehanizam koji bi Amerikancima omogućio pravo veta na velike infrastrukturne i investicione projekte na otoku. Time bi se, kako tvrde, spriječio ulazak Kina i Rusija.
Na Grenlandu i u Danskoj tome se snažno protive, uprkos američkim tvrdnjama da je riječ o zaštiti nacionalnih interesa.
Grenlandski političari strahuju da bi se, ukoliko dođe do smirivanja sukoba na Bliskom istoku, pažnja Trumpa ponovo mogla usmjeriti prema njihovom otoku. Uprkos pritiscima, na Grenlandu i dalje jasno poručuju da ne žele postati dio Sjedinjenih Američkih Država. Pitanje svoje nezavisnosti žele rješavati s Danskom, a ne sa zainteresovanim silama sa strane, piše NYT.