Kampanja organizovana, a mediji sa strane pokazuju da uvijek može gore

Samo tokom nekoliko posljednjih dana, korisnici društvenih mreža saznali su o ‘koncertu’ Jadranke Barjaktarović i Marka Perkovića – Tompsona na Cetinju, ali i o ‘peticiji podrške’ žitelja tog grada ustoličenju, pri čemu je bilo zloupotrijebljeno i ime lokalnog javnog emitera. U isto vrijeme, na ulicama Podgorice pojavili su se posteri kojima je ‘pozivano’ na juriš, a beogradski mediji na dnevnoj osnovi bombarduju dezinformacijama – od toga kako na Cetinju protestuju albanski separatisti sa Kosova i muslimanski ekstremisti iz bosansko-hercegovačke Federacije, sve do toga kako će 5. septembra pasti krv.

U kojoj mjeri lažne vijesti mogu doprinijeti dodatnom usijanju atmosfere u aktuelnom momentu, pokušali smo da saznamo u razgovoru sa Milanom Jovanovićem iz Digitalnog forenzičkog centra, organizacije koja se već duže bavi raznorodnim pojavnim oblicima dezinformacija.

Kontinuitet uigrane kampanje

Na početku, naš sagovornik ističe kako nema dileme da ovog puta lažne vijesti služe kako bi se društvo dodatno ekstremizovalo.

„Naravno da lažne vijesti i dezinformacije utiču na podizadnje tenzija. To im je i jedan od osnovnih ciljeva. Da se društvo ekstremizuje i dodatno polarizuje, kako bi se stvorila slika o Crnoj Gori kao nestabilnoj NATO članici, u kojoj vrlo lako može doći do sukoba. Nažalost, ovo je samo kontinuitet već uigrane kampanje, koja je započeta još od članstva u NATO, a dobila je gresivni epilog tokom litija, parlamentarnih izbora, lokalnih izbora u Nikšiću i prilikom izglasavanja Rezolucije o Srebrenici. I tada, ciljevi su bili isti. Već nekoliko godina svaki važniji politički događaj u zemlji praćen je dezinformacijima, lažnim vijestima i raznim sličnim narativima. Kreatori ovih malignih pojava svjesni su veoma niskog stepena medijske pisemnosti u društvu i visokog emotivnog naboja, pa je logično očekivati da je crnogorsko društvo plodno tlo za strane uticaje“, smatra Jovanović.

On, međutim, naglašava kako ovog puta sa obje strane postoji još uočljiviji ekstremizam nego što je to bilo ranije.

„Ono što zaista brine jeste pojava sadržaja koji obiluje ekstremizmom, nasiljem, uvredama i etiketiranjem sa obje strane političkog spektra. U malim društvima, sa kompleksnom političkom situacijom kao što je u Crnoj Gori trenutno, ovakve stvari mogu biti jako opasne, pa se čini da pozivi na smirivanje tenzija po pitanju ustoličenja gotovo da nemaju efekta“, dodaje on. 

Scenario ‘uloge mirotvorca’

Na pitanje ko stoji iza novog talasa lažnih vijesti, odnosno da li su to grupe ‘običnih’ pojedinaca iz onlajn okvira ili je sve znatno organizovanije, Jovanović kaže kako je prvo bitno dati odgovor na pitanje kome u prilog ide trenutno stanje haosa u Crnoj Gori. 

„Evidentno je da naše polarizovano društvo nema kapaciteta da se samo izbori sa problemom. Stoga, smatram da je neophodna pojačana pažnja zapadnih partnera i saveznika Crne Gore. Potrebna je nova energija i senzibilitet, kako bi trenutni uspjeh destabilizacije unutrašnjih prilika u Crnoj Gori u dogledno vrijeme mogao biti posmatran kao epizoda, odnosno osjetljiva faza demokratskog razvoja crnogorskog društva bogatog različitostima“, smatra on.

Jovanović ima prilično neobično razmišljanje i kada je riječ o epilogu aktuelnih previranja. Dizanje tenzija, a zatim volšebno rješavanje problema, kako on dodaje, donosi najviše poena, u ovom slučaju – kako smatra naš sagovornik – Aleksandru Vučiću.

„Sveprisutnost propagande, uz destruktivno djelovanje, ne ograničava se samo na obične građane, već i te kako utiče na organe reda i mira, koji će morati biti na visini zadatka. Ipak, nadam se da do ustoličenja na Cetinju, koje je sada centar zbivanja, neće doći, već da će se, kao nekoliko puta u prošlosti, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić pojaviti u ulozi mirotvorca i predložiti pomjeranje ceremonije u Podgoricu. Dizanje tenzija do usijanja, a potom njihovo rješavanje donosi najviše političkih poena“, naglašava naš sagovornik.

Uvijek može gore

Nesebično svemu doprinosi i dio medija iz susjedstva. Reklo bi se, doduše, kako to i nije ništa novo, već samo nova epizoda nakon „oslobađanja Crne Gore“ i „bitke za Nikšić“. Jovanović ističe da je riječ o „perjanicima dezinformacija“.

„Mediji iz regiona, a posebno tabloidi iz Srbije, koja je poligon za artikulisanje ruskih interesa, u velikoj mjeri doprinose podizanju tenzija i širenju dezinformacija i lažnih vijesti. Nakon što su perjanici dezinformacija, pod kontrolom predsjednika Srbije Aleksandra Vučića – Informer, Srpski telegraf, Alo i Kurir – najavili na naslovnicama u ponedjeljak ratni scenario u Crnoj Gori, takav trend je nastavljen. Televizija „Happy“, za koju se smatralo da je vrhunac propagandne djelatnosti dostigla tokom “bitke za Nikšić“, dokazala je da ipak može gore. U udarnom terminu u 21 sat, organizovana je specijalna emisija o situaciji u Crnoj Gori pod nazivom „Da li će pasti krv u Crnoj Gori“, podsjeća on.

Jovanović dodaje kako su i pojedini mediji, koji su smješteni u Crnoj Gori, uvijek spremni da tim propagandnim manevrima priskoče u pomoć.

„U širenju takvog sadržaja u pomoć je još jednom pritekao i domaći pro-Vučićev portal Borba, koji otvoreno priželjkuje sukobe, a uključio se i glavni Vučićev apologeta Aleksandar Vulin. U ovako složenoj situaciji, dolivanje ulja na vatru sa emisijama i tekstovima koji obiluju senzacionalizmom, dezinformacijama od strane Srbije sigurno ne doprinosi smirivanju tenzija nikad polarizovanijeg crnogorskog društva. Pitanje je kome to ide u prilog“, smatra on.

Kako razlikovati istinu od laži?

Lažne, ali i nevjerovatne vijesti iz stvarnosti, u novije su vrijeme dovele do toga da brojni korisnici interneta povjeruju da su istiniti i tekstovi sa – satiričnih portala. Nakon svega, postavlja se pitanje na koji način auditorijum uopšte može poboljšati sopstvene ‘filtere’, kako bi lakše prepoznali lažne vijesti kojima su sve izloženiji.

„Ljudi su postali veoma ostrašćeni i burno reaguju čak i na tekstove satiričnih portala. Nažalost, to je prouzrokovano medijskim sadržajem kojim smo konstano izloženi, kao i deziformacijima i lažnim vijestima na društevenim mrežama, ali i samoj poltičkoj situaciju u zemlji. Pomenuta situacija upravo ukazuju na nizak stepen medijske pismenosti. DFC se od osnivanja maksimalno posvetio podizanju stepena kritičkog razmišljanja u našem društvu. Ove godine smo održali nekoliko radionica na ovu temu, i zaista ohrabruje broj učesnika, posebno mladih“, priča Jovanović.

On zaključuje kako je krucijalno konstantno preispitivanje informacija.

„Jedan od naših glavnih savjeta jeste da čitaoci uvijek preispituju informacije koje pronađu, a posebno one na društvenim mrežama. Treba uvijek provjeriti ko je autor teksta ili objave, uporediti sa drugim medijima. Jedan jako bitan, ako ne i najznačajniji faktor su emocije, koje treba isključiti prilikom prikupljanja podataka. Nije to specifikum crnogorskog društva. Esencija moderne propagande nije samo u pogrešnom informisanju ili guranju određene agende i narativa u prvi plan, već iscrpljivanje kritičkog razmišljanja. Kada javnost pretrpate informacijama sa svake strane, postaje teško razaznati i segmentirati istinu od laži. U takvoj situaciji mnogo je lakše manipulisati javnim mnjenjem. Treba li nam bolji primjer od aktuelne krize u sopstvenoj državi“, pita se Jovanović.