Biblioteka “Dr Milan Budimir” u Beogradu, s oko 80.000 knjiga najveća je biblioteka za slijepe na Balkanu, uz pomoć koje slijepi i slabovidni ljudi mogu da se obrazuju, ali i da se lakše integrišu u društvo, piše Anadolu Agency (AA).
Osnovana 1971. godine kao organizaciona jedinica u sastavu Saveza slijepih Srbije, biblioteka je dobila ime po doktoru Milanu Budimiru, slijepom akademiku.
S oko 80.000 knjiga, ova biblioteka je najveća takve vrste na Balkanu, a po čemu je ona još poznata, razgovarali smo s predsjednikom Saveza slijepih Srbije Milanom Stošićem.
“Ona nije najveća u smislu nekog prestiža, već je potreba naših ljudi proizvela to da imamo ogroman knjižni fond, negdje oko 80.000 bibliotečkih jedinica u tehnikama koje su dostupne za slijepe. To znači na Brajevom pismu i u audio formatima, mada imamo i određeni fond knjiga na crnom tisku”, naveo je Stošić.
Kako je pojasnio, reč je o biblioteci koja radi na principu da svojim članovima širom Srbije šalje knjige, koji oni po završetku čitanja vraćaju uz besplatnu poštarinu.
“Ne samo članovima Saveza slijepih Srbije, kojih ima 12.000 u zemlji, nego šaljemo i u region, ali i šire, čak i na druge kontinente gdje žive naši ljudi. Imamo korisnike iz Amerike, Australije”, dodao je on.
Više od obične biblioteke knjiga kao dio lakše integracije u društvo.
U biblioteci je moguće pronaći knjige za sve – od djece predškolskog uzrasta do ljudi nastarijeg doba, kao i udžbenike, časopise, lektire. Na policama u Jevrejskoj ulici 24 u Beogradu mogu se vidjeti izdanja različitih žanrova – od beletristike, preko naučnih knjiga, a jedinstveni su i po tome što imaju i filozofska djela, Bibliju i Kur'an.
“Ovo je nešto što je od ogromnog značaja za slijepe i slabovidne ljude, s obzirom da je veliki broj naših članova upućen na knjigu, ne samo u obrazovnom smislu, nego i u svakom drugom. Nekima knjiga služi i kao terapija jer prosto ne mogu bez knjige”, ocenio je Stošić.
Prema njegovim rečima, kroz knjigu, znanje, obrazovanje slijep čovjek kompenzuje gubitak vida i na taj način se lakše integriše u širu društvenu sredinu, zbog čega je ova biblioteka više od obične.
“Mi svake godine, u odnosu na pomenuti fond knjiga, u našem programu predvidimo negdje oko 200 naslova u toj godini da se proizvede i u audio formatima i na Brajevom pismu”, dodao je.
Uskoro i online preuzimanje knjiga.
Osim što biblioteka ima različite žanrove, u toku je i sa novim trendovima, pa je sada u procesu digitalizacija svih knjiga sa otvorenih traka i kaseta u digitalne formate.
“To je proces koji traje unazad pet, šest godina i mi smo oko dve trećine knjiga uspeli da prebacimo u nove formate. U naredne dve godine očekujemo da taj proces u potpunosti završimo i da potpuno digitalizujemo našu biblioteku, ali i da u nekim tehničkim uslovima oformimo i online biblioteku, tako da naši članovi mogu da koriste ovu biblioteku i bez dobijanja knjige”, najavio je Stošić.
Osim ove u Beogradu, postoje i biblioteke u Banjaluci, Zagrebu i Podgorici, s kojima sarađuju.
“Svi mi koji imamo isto govorno područje, recimo biblioteka u Banjaluci ili Zagrebu i u Podgorici, ono što mi snimimo kod nas mi dostavljamo njima i oni nama, da ne bismo duplirali iste knjige i mi tu vrstu razmjene radimo”, objasnio je.
Predsjednik Saveza Srbije istakao je i da je Srbija, odnosno biblioteka “Dr Milan Budimir” u fazi ratifikacije Marakeškog sporazuma – dogovora zemalja koje imaju ovakve biblioteke da se donese zakon o autorskim pravima i razmjeni knjiga sa svim bibliotekama u svijetu.
Ovaj sporazum već su ratifikovale sve zemlje Evropske unije, a taj sporazum treba da preko Vlade Srbije, odnosno Ministarstva kulture i informisanja, ali i Ministarstva pravde dođe do Skupštine Srbije.
“Obećanja su da ćemo do kraja godine mi biti u prilici da imamo jedan ovakav pravni akt koji nam da je za pravo da zaokružimo i u tom pravnom smislu našu bibloteku”, zaključio je Stošić.