Američki Vrhovni sud pristao je razmotriti ukidanje presude u slučaju “Roe v. Wade” iz 1973. koja je legalizirala pobačaj na nacionalnoj razini, prihvativši žalbu savezne države Mississippi koja traži da se vrati na snagu državni zakon koji zabranjuje pobačaj nakon 15 sedmica trudnoće.
Razmatrajući slučaj u svojem idućem mandatu, koji počinje u listopadu i završava u lipnju 2022., suci će odlučiti hoće li ukinuti središnji element povijesne presude, što je dugogodišnji cilj konzervativaca.
U odluci u slučaju “Roe v. Wade”, koja je potvrđena 1992., sud je zaključio da savezne države ne mogu zabraniti pobačaj prije nego što je fetus sposoban za život izvan maternice, što je po mišljenju liječnika obično između 24. i 28. tjedna trudnoće. Zakon iz Mississippija zabranio je pobačaj puno prije.
Presuda “Roe v. Wade” priznala je da ustavno pravo na privatnost štiti žene koje žele izvršiti pobačaj. Sud je u odluci iz 1992., u slučaju “Planirano roditeljstvo jugoistočne Pennsylvanije v. Casey”, potvrdio tu odluku i zabranio zakone koji “nepotrebno opterećuju” žene koje žele izvršiti pobačaj.
Protivnici pobačaja nadaju se da će Vrhovni sud suziti ili poništiti odluku iz slučaja “Roe v. Wade”.
Veći je broj konzervativaca
U Vrhovnom sudu konzervativci imaju većinu od 6-3 nakon što je prošle godine Senat potvrdio sutkinju Amy Coney Barrett koju je imenovao republikanski predsjednik Donald Trump.
Vrhovni sud je u lipnju 2020. ukinuo zakon o pobačaju u Louisiani koji je nametnuo restrikcije liječnicima koji izvode proceduru. Pokojna liberalna sutkinja Ruth Bader Ginsburg je tada još bila sutkinja Vrhovnog suda, a njegov konzervativni predsjednik John Roberts glasao je zajedno s liberalnim sucima u toj presudi.
Roberts je tada jasno dao do znanja da je tako glasao jer je osjećao da ga obvezuje sudska odluka iz 2016., koja je poništila sličan zakon u Teksasu.
Zakon iz Mississippija iz 2018., poput mnogih sličnih njemu koje su usvojile države kojima su vladali republikanci, donesen je iako su zakonodavci bili svjesni da je u izravnoj opreci s odlukom iz slučaja “Roe v. Wade”.
Nakon što je jedina klinika za pobačaj iz Mississippija, Jackson Women's Health Organization, podigla tužbu ne bi li ga blokirala, savezni sudac je 2018. presudio protiv te savezne države. Jednaku odluku donio je 2019. i Žalbeni sud za peti okrug u New Orleansu, pa se država obratila Vrhovnom sudu.
“Države mogu regulirati proceduru pobačaja prije nego što je fetus sposoban za samostalan život sve dok ne nameću nepotrebno opterećenje na pravo žene, ali ne mogu zabraniti pobačaje. Zakon o kojem je riječ je zabrana”, odlučio je sudac žalbenog suda Patrick Higginbotham.
Biden podržava pravo na pobačaj
Stope pobačaja u SAD-u polako opadaju od ranih 1980-ih, dosegnuvši zadnjih godina najniže razine ikad, po neprofitnom Guttmacherovu institutu. Presuda iz lipnja 2020. u slučaju Louisiane prva je velika presuda o pobačaju otkako je Trump imenovao Bretta Kavanaugha 2018. i Neila Gorsucha 2017. za suce Vrhovnog suda.
Obojica su glasali za restrikcije u Louisiani. Kada bi Barrett glasala jednako kao i oni, konzervativci bi mogli imati većinu da ograniče pravo na pobačaj neovisno o tome kako bude glasao Roberts.
Trump je u predizbornoj kampanji 2016. obećao da će imenovati suce koji će poništiti presudu “Roe v. Wade”.
Žalba Mississippija na sudu čeka od juna 2020. a suci nisu odlučili hoće li je uopće razmotriti ili ne. U međuvremenu je umrla Ginsburg i zamijenila ju je Barrett, a Trump je izgubio izbore. Naslijedio ga je demokrat Joe Biden koji podržava pravo na pobačaj.