Njemački parlamentarci raspravljali su o produženju misije njemačkog Bundeswehra u okviru EUFOR Althea u Bosni i Hercegovini. Iako je jasna većina za ostanak njemačkih vojnika u našoj zemlji, rasprava je ogolila duboke podjele u njemačkoj politici kada je riječ o pogledu na budućnost BiH.
Dok vlada upozorava na secesionizam, ruski utjecaj i lobiranje iz SAD-a, radikalna desnica i ljevica traže hitno povlačenje.
Aktuelni mandat za učešće do 50 njemačkih vojnika u mirovnoj misiji ističe 30. juna 2026. godine, a njemački Bundestag mora donijeti odluku o njegovom produženju. Rasprava, za koju je bilo predviđeno 30 minuta, pretvorila se u detaljnu analizu sigurnosne, političke i ekonomske situacije u Bosni i Hercegovini.
Aktuelna vlast vidi BiH kao ključni sigurnosni front Evrope i upozorava na opasnost od malignog ruskog utjecaja. Zeleni su govorili o neobilježenim stratištima u RS-u, ali i upozorili na lobiranje Donalda Trumpa mlađeg u tom entitetu. AfD i Ljevica (Die Linke) rezolutno odbijaju produženje mandata tvrdeći da je misija postala sama sebi svrha te da stranci ne mogu riješiti domaće političke probleme.
Sjećanje na Srebrenicu i otrežnjujući reformski proces
U ime Savezne vlade, državni ministar u Ministarstvu vanjskih poslova Florian Hahn otvorio je raspravu prisjetivši se genocida u Srebrenici, upozorivši da se “takav rat ne smije ponoviti”.
Hahn je istakao da, iako je sigurnosna situacija trenutno stabilna, politička situacija ostaje izuzetno krhka. Posebno se osvrnuo na Republiku Srpsku.
“Otcjepljenje Republike Srpske uspjelo je biti spriječeno u prošloj godini, a državne institucije su smjenom bivšeg predsjednika srpskog entiteta Dodika dokazale sposobnost djelovanja. Ipak, reformski proces, uprkos najavi otvaranja pregovora sa EU, ne napreduje istinski”, naglasio je Hahn, dodajući da bi povlačenje iz BiH u ovom geopolitičkom trenutku bio poklon ruskom utjecaju u regiji.
Sličan stav dijeli i Sebastian Hartmann (SPD) iz Ministarstva odbrane, koji je naglasio da kontinuirano prisustvo međunarodne zajednice sprečava izbijanje novog oružanog konflikta. On je upozorio na “subverzivne secesionističke tendencije”, primarno u Republici Srpskoj, koje i dalje prijete destabilizacijom zemlje.
Zeleni: Od krvavih tragova u Vlasenici do Trumpa mlađeg
Zastupnik Zelenih Niklas Wagener podijelio je s parlamentom potresno lično iskustvo s nedavne posjete LOT kući u Vlasenici.
“Došli smo u jednu staru halu u kojoj su se još uvijek vidjele mrlje od krvi. Tu su silovane i ubijene hiljade žena, a tamo se ne nalazi nijedan kamen sjećanja. Djelatnost šumarskog preduzeća se nastavlja kao da se ništa nije dogodilo”, rekao je Wagener, objašnjavajući zašto je prisustvo stranih trupa neophodno za suočavanje s prošlošću.
Zastupnik Zelenih je također upozorio na kompleksne geopolitičke igre u BiH, spomenuvši nedavnu posjetu Donalda Trumpa mlađeg. Prema Wagenerovim riječima, on je boravio u RS-u kako bi “lobirao protiv interesa EU i zalagao se za naftovod koji bi se trebao izgraditi praktično bez javnog tendera od strane kompanije usko povezane s Trumpom”.
AfD i Ljevica ujedinjeni u glasanju protiv, ali iz različitih razloga
S druge strane političkog spektra, desničarski AfD i ljevičarski Die Linke protive se produženju misije.
Tobias Teich u ime AfD-a postavio je pitanje proporcionalnosti i svrsishodnosti. Za njega je misija EUFOR Althea odavno postala “dio problema” jer stvara privid stabilnosti i ovisnost o strancima.
“Nakon preko 20 godina angažmana, napreci nisu prepoznatljivi. EUFOR nije politički instrument, a stvarna korist ostaje ograničena na simbolično prisustvo. Održiva stabilnost ne nastaje kroz vojnike, ona nastaje kroz funkcionalne institucije”, poručio je Teich, zaključivši da AfD neće podržati mandat čija je jedina svrha “sigurnosno-politička rutina”.
U ime Ljevice, Gökay Akbulut je bila najoštrija u kritici međunarodne zajednice, ali i samog Dejtonskog sistema. Ona tvrdi da BiH ostaje “disfunkcionalna država u kojoj manjine nemaju mjesto”, a gdje etničke elite i nacionalisti decenijama profitiraju od paralize.
Akbulut je direktno prozvala i visokog predstavnika Christiana Schmidta.
“Neizabrani diplomata, ponovo Nijemac iz CSU-a, posjeduje izvršna ovlaštenja, donosi zakone i mijenja izborni zakon retroaktivno, zbog čega mu se prigovara instrumentalizacija od strane hrvatskih nacionalista. Bosni nije potreban Bundeswehr, već mjere protiv korupcije i ulaganja u mlade”, poručila je Akbulut.
Uloga OHR-a i opasnost od američkog povlačenja
Na samom kraju, Peter Beyer (CDU/CSU) stao je u odbranu visokog predstavnika Christiana Schmidta, istakavši da on obavlja izuzetno “nezahvalan posao” i osigurava funkcionisanje države usred ustaljenih političkih blokada.
Beyer je poslao i jasnu poruku o važnosti evropskog jedinstva na Balkanu, posebno u svjetlu mogućih globalnih promjena.
“Ako mi ne budemo štitili svoje interese u BiH i ako se SAD povuku, ostavit će se praznina za destabilizujuće uticaje antizapadnih aktera. Najbolji recept za otpornost društva je proces pridruživanja EU”, zaključio je Beyer.
Nakon zaključene rasprave, prijedlog Savezne vlade upućen je nadležnim odborima na dalje razmatranje, a sudeći prema raspoloženju većine, očekuje se da će angažman Bundeswehra u BiH ipak dobiti zeleno svjetlo za ostanak u našoj zemlji i nakon juna 2026. godine.