Očekuje se da će danas dokument razmotriti stalni predstavnici zemalja EU, a krajem sedmice biti odobren na ministarskom nivou. Lista se zatim mora objaviti u službenom časopisu EU. Nakon toga će stupiti na snagu.
Tradicionalno se ne otkrivaju imena budućih osoba uključenih u sankcije i imena kompanija. Mjere uključuju zabranu ulaska u Europsku uniju i zamrzavanje imovine.
Početkom avgusta u Bjelorusiji su održani izbori za šefa države. Aleksander Lukašenko osvojio ih je šesti put: prema CIK-u osvojio je 80,1% glasova, ispred Svetlane Tihanovske. U republici su započele protestne akcije, koje i danas traju, one najvećih razmjera – nedeljom.
Nakon Lukašenkove inauguracije, šef diplomatije EU Josep Borrell rekao je da je postupak lišen demokratske legitimnosti i da vodi ka produbljivanju krize u zemlji. Prema njegovim riječima, predsjednik nije spreman za unutarnji dijalog s opozicijom.
Početkom oktobra, EU je uvela sankcije protiv 40 bjeloruskih zvaničnika, uglavnom sigurnosnih službenika i predstavnika izbornih tijela. Lukašenko nije bio na prvoj listi.
Međutim, u novembru je Brisel najavio dodatne pojedinačne sankcije protiv 14 bjeloruskih državljana, uključujući predsjednika zemlje i njegovog sina Viktora. Evropa ih smatra odgovornim za odmazde nad političkim protivnicima i mirnim demonstrantima tokom predsjedničke kampanje i nakon izbora, kao i za zastrašivanje novinara.