Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je da je Rusija spremna stati u zaštitu ruskogovornih stanovnika Moldavije. To je još jedno svjedočanstvo pripremljenosti Kremlja produžiti svoj ratni pohod i na Moldaviju da bi vratili ovu nezavisnu zemlju kao bivšu sovjetsku republiku direktno pod upravljanje Moskve. Samo Lavrov nije uračunao da bi Ruska Federacija krenula na Moldaviju, mora pokoriti Kijev, a na jugu Ukrajine sprema se potpuni preokret opće vojne situacije. Ako će ruska vojska izgubiti Herson, onda mora zauvijek zaboraviti na vojnu prijetnju Moldaviji. Ukrajina će tada biti u stanju pomoći Kišinjevu da vrati odmaklu regiju Transnistriju – Pridnjestrovlje.
Moldavija je mala evropska zemlja sa 4 miliona stanovnika od kojih su 75,8% Moldavci, 8,4% Ukrajinci, 5,9% Rusi, 4.4% Gagauzi, 2,2% Rumunji i 1,9% Bugari. 12,3% teritorije sa 475 hiljada stanovnika nalazi se faktički van kontrole centralne vlade. Ona sebe proglasila kao Pridnjestrovska Moldavska Republika još u doba SSSR-a 1990 godine. Ovo je teritorij na lijevoj obali rijeke Dnjestar i grad Benderi na desnoj obali. U etničkom sastavu tvorevine Moldovci, Ukrajinci i Rusi – svako ima negdje po trećinu stanovništva Pridnjestrovlja.
Historijski teritorija Moldavije bila je naseljena različitima plemenima. Ime je dobila od istog naziva rijeke koja teče iz regije Karpata na sjevero-istoku sadašnje Rumunjske. U Rimsko doba domaće stanovništvo činili su Geti i Daki, kao i u većini sadašnje teritorije Rumunjske. U 2-4. vijeku tu dolaze germanska plemena Gota. Poslije isti su bili potisnuti od strane pridošlih iz Azije Huna na čelu sa Atilom i Slavenima koji su postali saveznici Huna. Hune se utaborili u sadašnjoj Mađarskoj i rumunjskoj Transilvaniji, a Slaveni su tu ostali živjeti duže vrijeme. Tako kad je bila stvorena u Kijevu druga Kijevska država Rus teritorij sadašnje Moldavije, koju su tada naseljavali slavenska plemena Tiverci postao dio velike države Rus. Poslije dolaska Mongolskih osvajača i uništenja Kijeva 1240. godine ovaj teritorij je ostao pod upravljanjem države Mongola i Tatara Zlatna Horda. Polako ova mega država počela je slabiti. Sadašnji teritorij Moldavije bio je geografski najudaljeniji od njezinog centra Saraj Batu koji je bio na rijeci Volga. Ovo je dozvolilo formirati sredinom 14. vijeka nezavisnu kneževinu Moldaviju, koja je obuhvatala sadašnju Moldaviju i regiju Moldova u sadašnjoj Rumunjskoj, kao i dio sadašnje ukrajinske regije Odesa koja je dobila tada naziv Besarabija a koji se kasnije širio na čitav teritorij Moldavije. Za pedeset godina, na početku 16. vijeka kneževina Moldavija postala je vazalom Otomanskog carstva sve do 1812. godine kada je njezin istočni dio (sadašnja država Moldavija) izvojevalo od Turaka Rusko carstvo. Poslije pada Ruskog carstva 1917. godine formira se Moldavska Demokratska Republika, koja se za pola godine ujedinila sa Rumunjskom (1918. godine). Teritorij, gdje je sada Pridnjestrovlje, nikad nije bio u sastavu kneževine Moldavija, ali Kremlj je odlučio 1924. godine iz teritorija Ukrajine izdvojiti opštine duž lijeve obale rijeke Dnjestar i nazvati ih Moldavskom autonomnom republikom u sastavu Ukrajine da bi imao u budućem pretenziju pripojiti SSSR-u teritorij koji je pripadao Ruskom carstvu od 1812 godine.
Poslije sklapanja ugovora Ribentropa-Molotova krajem avgusta 1939. godine između nacističkog Berlina i staljinističke Moskve, Njemačka i SSSR postali su saveznici i podijelili između sebe zone utjecaja u Evropi. SSSR i Njemačka u septembru 1939. godine ulazi u Drugi svjetski rat kao savezne snage, počevši dijeliti Poljsku na zone okupacije. 1940 godine SSSR uz podršku Berlina stavi ultimatum Rumunjskoj koja se morala povući s teritorija sadašnje Moldavije. 1941. godine situacija se mijenja. Hitler je odlučio napasti svog bivšeg saveznika Moskvu i ovom napadu se pridružila Rumunjska kao njemački satelit. Zato je dobila odobrenje Berlina na okupaciju sadašnje Moldavije i regija Odesa i Černivci Ukrajine. U avgustu 1944. godine Treća Ukrajinska fronta oslobodila je Moldaviju od rumunjske i njemačke okupacije. Bila je stvorena Moldavska sovjetska socijalistička republika kojoj je bio pripojen i ukrajinski teritorij koji od 1924. godine imao naziv Moldavska autonomija. Baš ovaj teritorij 1990 godine oglasio je svoje separatističke težnje od Moldavije, ako ona proglasi svoju nezavisnost, što je bilo urađeno 27. avgusta 1991. godine.
Ukrajina se uvijek dosta oprezno odnosila prema Pridnjestovlju u kojem je ostala sovjetska, a kasnije ruska vojska, koja je samu sebe nazvala mirotvorcima. Kijev nije prihvatio u devedesetim godinama prošlog vijeka prijedlog rukovodstva odmetnute regije da se ona opet vrati u sastav Ukrajine. To bi bilo narušavanje teritorijalnog integriteta Moldavije. Moskva se tada isto uključila u igru da navodno „pomogne“ Ukrajini pripojiti Pridnjestrovlje, a zauzvrat željela sebi Krim. Takva kalkulacija uopšte nije dolazila u obzir. Da bi se ojačao međunarodni položaj Moldavije Ukrajina je dala Kišinjevu na principima razmjene teritorija izlaz na rijeku Dunav gdje je Moldavija odmah sagradila svoju malu luku i postala zemlja Dunavske regije.
Sa početkom ruske invazije na Ukrajinu 24. februara ove godine Moskva je željela probiti na jugu koridor do Odese i Pridnjestrovlja. Ali ovaj plan zasad je propao. Međutim, dio ruskog vojnog kontingenta na teritoriju ove međunarodno nepriznate tvorevine djeluje vrlo provokativno. Izjava Sergeja Lavrova samo svjedoči da će ruska vojska u Pridnjestrovlju biti upotrjebljena u slučaju eventualnog ruskog vojnog napada na Kišinjev. Izgleda da je došlo vrijeme usuglasiti vojne stavove Ukrajine i Moldavije što se tiče ilegalnog boravka na teritoriji Pridnjestovlja tzv. ruskih mirotvoraca koji ne žele napustiti teritorij Moldavije (Pridnjestrovlja), na čemu Kišinjev insistira već dvadeset godina. Ako ruska vojska bude izbačena iz Pridnjestovlja, odmetnuta regija će brzo dogovoriti o svom konačnom povratku u državno pravni prostor Moldavije.