Učenici Osnovne škole Ferenc Liszt u gradu Hódmezővásárhely koji broji 44 tisuće stanovnika, svoj nastavni dan započinju molitvom. Nadležnost nad njihovom školom preuzeo je red časnih sestara. U Mađarskoj je u školskoj godini 2019./2020. bilo 378 takvih škola, što je gotovo dvostruko više od broja zabilježenog u godini 2010./2011. Tad ih je bilo 197.
Gotovo 195 tisuća učenika pohađalo je obrazovnu instituciju pod upravom Katoličke crkve u školskoj godini 2019./2020. Paralelno s povećanjem broja crkvenih škola, broj državnih se smanjuje, a razlog leži, smatra potpredsjednik mađarskog sindikata učitelja Tamás Totyik, u financiranju.
Crkvene škole imaju puno stabilnije financije, preklani su na svakog učenika od države primile četiri puta više sredstava, kaže Totyik.
Nije tajna kako se Viktor Orban od početka svog premijerskog mandata još od 2010. godine zauzeo za rekristijanizaciju Mađarske, često se predstavljajući kao “zaštitnik kršćanske civilizacije”.
Ravnateljica škole u Hódmezővásárhelyju objasnila je kako pohađanje vjeronauka, bez obzira na “vlasništvo” nije obavezno. “Vjerska nastava izvodi se trenutno u dva dodatna sata tjedno, što znači dvaput. Časne sestre uvode tu vrstu obrazovanja u škole prvim razredima. Pohađanje te nastave nije obavezno, no djeca je mogu odabrati u skladu s vjerskim određenjem”, kazala je ravnateljica Andrea Magyar.
Ona objašnjava i da su sami roditelji odabrali Dominikanke kao nove upravitelje škole. “Zahvaljujući roditeljima ova je škola došla pod upravu Dominikanki. Roditelji su glasovali za to da ova škola postane vjerska institucija, a mnogi su od njih sponzori”, kazala je Magyar.
S trendom crkvenizacije nekad sekularnih institucija u Mađarskoj ne slaže se gradonačelnik Hódmezővásárhelya, Peter Marki-Zay, koji smatra da je sustav nepravedan. “Nepravedno je da crkvene škole dobivaju više sredstava od države, od onih javnih. U ruralnim dijelovima postoje škole koje trebaju puno više sredstava, a država ne mari za njih”, kazao je Marki-Zay i obrušio se na način na koji crkvene škole odlučuju koje će učenike primiti.
“Crkvene škole nemaju određen sustav prijava, već ih određuju ad hoc, a vrlo su seletkivni.”
Gradonačelnik je kazao i kako su ljudi počeli djecu upisivati u crkvene škole iz ksenofobičnih, a ne vjerskih razloga. “Na selu ima mnogo romske djece, pa ljudi biraju djecu upisati u crkvenu školu u kojoj je Roma manje, ili ih uopće nema”, zaključio je.