Sklonost američkog predsjednika Donalda Trumpa neformalnoj diplomatiji i donošenju zaključaka “po osjećaju” ponovo je došla u direktan sudar s realnošću rata u Evropi.
Ovog puta povod nije bio povjerljivi obavještajni izvještaj ili interni memorandum, već kratka, neformalna razmjena s novinarima ispred rezidencije Mar-a-Lago na Floridi, izjava koja je u svega nekoliko sati uzdrmala politički Washington i odjeknula do linija fronta u Ukrajini.
Dočekujući izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, Trump je komentarisao navodne tvrdnje da je Ukrajina pokušala napasti ruski teritorij, uključujući i jednu od rezidencija Vladimira Putina. Ono što je izazvalo najviše pažnje nije bila sama optužba, već izvor informacije.
“Znate ko mi je to rekao?” kazao je Trump. “Predsjednik Putin mi je to rekao.”
Izjava, izrečena bez ikakve potvrde i bez pozivanja na američke obavještajne službe, izazvala je snažne reakcije upravo zbog trenutka u kojem je izgovorena: svega nekoliko sati nakon Trumpovog telefonskog razgovora s Putinom i dan nakon osjetljivog sastanka s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.
Kako piše Kyiv Post, cijeli slučaj dodatno je zakomplicirao napore Bijele kuće da ubrza mirovne pregovore i stvori okvir za okončanje rata. Trump je rekao da je “veoma ljut” zbog navodnog napada, nazivajući ga neprihvatljivom eskalacijom, iako je istovremeno priznao da nije siguran da se incident uopće dogodio.
“Moguće je i to”, rekao je. “Ali predsjednik Putin mi je jutros rekao da jeste.”
U Washingtonu i evropskim prijestolnicama ova epizoda dodatno je pojačala dugogodišnje sumnje u Trumpovu spremnost da Putinove izjave prihvata bez provjere, čak i kada Kijev optužbe odlučno negira, a američke obavještajne agencije ih javno ne potvrđuju.
Rusija tvrdi da je Ukrajina lansirala desetine dronova dugog dometa prema Novgorodskoj oblasti, navodno ciljajući rezidenciju koju koristi ruski predsjednik. Moskva je incident brzo pokušala predstaviti kao direktnu prijetnju Putinu lično.
Ministar vanjskih poslova, Sergej Lavrov, zaprijetio je “revizijom” ruske pregovaračke pozicije, a to je potez koji se uklapa u već poznatu taktiku Kremlja: korištenje spornih i teško provjerljivih incidenata kao opravdanja za eskalaciju ili pooštravanje zahtjeva za pregovaračkim stolom.
Ukrajina je optužbe odbacila bez zadrške. Zelenski je poručio da je riječ o “potpunoj izmišljotini”, čiji je cilj stvoriti izgovor za nove ruske napade na Kijev i druge gradove.
Trump, međutim, nije djelovao pretjerano zabrinuto zbog činjenične neizvjesnosti. Naglasio je da, po njegovom mišljenju, postoji razlika između vojnih operacija i napada na lične rezidencije.
“Jedno je biti ofanzivan”, rekao je. “Drugo je napasti njegovu kuću. Nije pravo vrijeme za takve stvari.”
Na pitanje da li postoje bilo kakvi dokazi koji bi potvrdili ruske tvrdnje, Trump je odgovorio rečenicom koja je već postala zaštitni znak njegovog pristupa vanjskoj politici: “Saznat ćemo.”
Republikanci dižu glas
Takav stav nije umirio zabrinutost na Capitol Hillu. Čak i među republikancima sve je više javnih upozorenja zbog Trumpovog odnosa prema Moskvi.
Kongresmen Don Bacon, član Odbora za Oružane snage, pozvao je na oprez, naglašavajući da bi Bijela kuća trebala prvo utvrditi činjenice prije nego što zauzme stav.
“Putin je poznati, notorni lažov”, poručio je Bacon.
Bivši kongresmen Adam Kinzinger bio je još oštriji, nazvavši cijelu epizodu “sramotom za naciju”.
“Ovo traje već godinu dana. Putin laže, a Trump mu i dalje vjeruje”, rekao je.
Slučaj je ponovo otvorio i pitanje Trumpovog odnosa prema američkom obavještajnom aparatu. Steven Pifer, bivši američki ambasador u Ukrajini, podsjetio je da predsjednik raspolaže najmoćnijom i najskupljom obavještajnom zajednicom na svijetu.
“Mogao je pitati njih”, rekao je Pifer. “Umjesto toga, prihvatio je Putinovu riječ bez provjere.”
Bijela kuća je odbila odgovoriti na pitanje da li je Trump prije javnih izjava dobio ikakav obavještajni brifing koji bi potvrdio ruske tvrdnje. Ta šutnja dodatno zabrinjava evropske saveznike, posebno jer dolazi dan nakon privatnog videorazgovora Trumpa, Zelenskog i nekoliko evropskih lidera.
Prema izvorima upoznatim s tim razgovorom, pitanje povjerenja i redoslijeda poteza bilo je ključno. Evropski lideri upozorili su na opasnost brzog pristajanja na teritorijalne ustupke bez čvrstih sigurnosnih garancija za Ukrajinu.
Svaki dogovor, naglasili su, morao bi prvo osigurati jasne i obavezujuće garancije, prije bilo kakvog primirja, referenduma ili razgovora o granicama. Otvoreno je postavljeno i pitanje: šta ako Rusija jednostavno odbije dogovor?
Trump je govorio o “zamahu” i potrebi da se iskoriste “prozori prilike”. Zelenski je, prema istim izvorima, mirno ali odlučno poručio da Ukrajina neće prelaziti određene crvene linije. Ako pregovori propadnu, rekao je, to će otvoreno reći svom narodu i rat će se nastaviti.
Rat narativa
Ukrajinski zvaničnici i analitičari smatraju da Trumpova reakcija savršeno odgovara dobro poznatoj strategiji Kremlja: prvo oblikovati narativ, a tek potom raspravljati o činjenicama.
Yuriy Boyechko iz organizacije Hope for Ukraine upozorio je da tretiranje Putina kao ravnopravnog partnera, bez jasnog razgraničenja između agresora i žrtve, ima ozbiljne posljedice.
“Time se legitimizira narativ agresora”, rekao je, “dok se Ukrajina gura na marginu.”
Kako se stišavaju reakcije na izjave iz Mar-a-Laga, ključno pitanje više nije samo tempo ili taktika pregovora, već povjerenje. Kada se sudare suprotstavljeni narativi, ukrajinska poricanja, ruske optužbe i procjene američkih obavještajaca – čijoj verziji predsjednik SAD-a vjeruje?
U Floridi je Trump na to pitanje odgovorio bez dileme: “Predsjednik Putin mi je rekao.”
Za diplomate koji pažljivo prate razvoj događaja, to nije zvučalo kao usputna izjava, već kao nagovještaj kako bi se mogla odvijati naredna faza rata i pregovora koji bi ga trebali okončati.