Predsjednik RS-a Milorad Dodik govorio je u Donjoj Gradini na Danu sjećanja na ustaške zločine nad Srbima u NDH. Međutim, on je opet iskoristio priliku za sporne izjave i uvrede.
Dodik je tako istakao “da je zvanična ideologija NDH bila da se Srbi pobiju, da se dio protjera, a dio pokatoliči”.
“Širom svih naselja u NDH nema mjesta gdje Srbi nisu ubijani. Muslimani su bili hrvatsko cvijeće i ‘Handžar divizija’ činila je zločine nad Srbima. Ovo mjesto je simbol stradanja. Sva revizija historije koju pokušavaju ne može da uradi plodom”, tvrdi Dodik, piše Srpska info.
Rekao je da komunizam nije uspio uništiti sjećanje na stradanje Srba u Drugom svjetskom ratu.
“U ovom kraju nema nijedne porodice u kojoj neko nije stradao. Odrastao sam na priči o Jasenovcu i Kozari i nikad nisam razvio mržnju, ali nikad nisam mogao da zaboravim niti mogu da oprostim. Zahvaljujući predsjedniku Vučiću (Aleksandru op.a.) obilježavamo zajedničke datume, a najčešće su to datumi našeg stradanja. Ne mogu da oproste snažnu Srbiju i predvidjeli su da Srbija bude slaba. Njihov plan je slaba i nejaka Srbija. Ne treba im ni RS, koja je za njih greška”, nastavlja dalje Dodik.
Smatra da se srpski narod mora više okupiti oko odbrane nacionalnih interesa.
“Suprotstavljamo se svakome ko pokušava da uruši našu svetinju, koja se zove RS. Proganjaju ne samo mene, kao predsjednika RS, već i predsjednika Narodne skupštine i premijera. Treba da u Sarajevu zbog toga seire, da nas maltretiraju. Uspjeh našeg jedinstva je uspjeh Srbije i RS“, rekao je Dodik pa iznio sporni stav da je RS država i da ona uz Srbiju mora biti budućnost Srba.
Koncentracioni logor Jasenovac, poznat kao “Balkanski Aušvic”, bio je najveći logor smrti u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (NDH) tokom Drugog svetskog rata. Osnovan u avgustu 1941. godine, logor je bio mjesto sistematskog istrebljenja Srba, Jevreja, Roma i političkih protivnika ustaškog režima.
Jasenovac je osnovan kao dio ustaške politike etničkog čišćenja i genocida. Logor se sastojao od više podlogora, uključujući Ciglana (Jasenovac III), koji je bio glavno mjesto egzekucija, i Stara Gradiška (Jasenovac V), namijenjen ženama i djeci. Logor je bio ograđen bodljikavom žicom i okružen rijekama, što je činilo bjekstvo gotovo nemogućim.
U Jasenovcu su zatvorenici ubijani na najsurovije načine, uključujući klanje, vješanje, premlaćivanje i spaljivanje. Poseban alat za ubijanje bio je “srbosjek”, nož dizajniran za brzo klanje. Mnogi zatvorenici su umrli od gladi, bolesti i iscrpljenosti. Logor je bio poznat po brutalnosti koja je šokirala i njemačke oficire.
Procjene broja žrtava variraju. Zvanični podaci navode da je u Jasenovcu ubijeno više od 83.000 ljudi, dok neke procjene govore o stotinama hiljada žrtava. Najveći broj žrtava bili su Srbi, ali su stradali i Jevreji, Romi i politički protivnici.
Dana 22. aprila 2025. godine, u Jasenovcu je obilježena 80. godišnjica pokušaja proboja logoraša. Oko 600 zatvorenika pokušalo je bjekstvo, ali je samo 92 uspjelo da preživi. Komemoraciji su prisustvovali predstavnici srpske, jevrejske, romske i antifašističke zajednice, kao i hrvatski premijer Andrej Plenković, koji je istakao važnost sjećanja na ove zločine kako se ne bi ponovili.
Donja Gradina je bila najveće stratište kompleksa logora Jasenovac, a nalazi se na desnoj obali rijeke Save, u današnjoj Bosni i Hercegovini (blizu mjesta Kozarska Dubica). Dok je glavni logor Jasenovac bio smješten u tadašnjoj Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (NDH), egzekucije velikog broja zatvorenika često su se obavljale preko rijeke Save, upravo na području Donje Gradine.