U našem društvu žene kroz vijekove prati stereotip – da su rođene da budu dobre domaćice, dobre majke i supruge i da uvijek moraju biti korak iza muškarca. I da slušaju. Budu pokorne. Uspjeti u onome što društvo naziva muškim poslom, uspjeh je za cijelu žensku populaciju, ali i kompletno društvo. Upravo je razbijanje predrasuda način na koji se žene u bh. društvu bore za jednakost i ravnopravnost. U saradnji sa Evropskom Unijom, EU i FACE razbijaju predrasude.
Od toga da žene ne mogu biti bolji vozači od muškaraca, do toga da je položaj žene uvijek za jednu ljestvicu niži od položaja muškarca.
U tradicionalnom društvu, žene su prisiljene svaki dan boriti se za bolji položaj. U svojim nastojanjima da budu jednake sa jačim spolom, žene zahtijevaju prekid svih oblika diskriminacije i iskorijenjivanje rodno zasnovanog nasilja.
Direktorica Agencije za ravnopravnost spolova, Samra Filipović kaže da su stereotipi u društvu sveprisutni.
„Bh. društvo je patrijarhalno, što ne apriori ne znači samo negativno. Međutim, u BiH još uvijek vladaju stereotipi o ‘muškim’ i ‘ženskim’ poslovima.“
Zdenka Lončar, menadžerica projekta ‘EU podrška za rodnu ravnopravnost’ kaže da je rodno zasnovano nasilje neprihvatljivo.
„Rodno zasnovano nasilje ni u kojoj osnovi nije prihvatljivo“
Poražavajuća statistika unazad nekoliko godina doprinosi činjenici da je položaj žene u bh. društvu na niskoj ljestvici, iako je jedan od ključnih elemenata demokratskog uređenja.
Društvo u kakvom živimo sklono je osuđivanju žena i podjelama na ‘muške’ i ‘ženske’ poslove, što se uveliko odražava na položaj žena u društvu. Kako bi doprinijeli razbijanju stigmi, nužno je mijenjati postojeći mentalitet, ali i implementirati sve već usvojene zakone koji se tiču rodne ravnopravnosti.
Zdenka Lončar navodi da je ključ mijenjanje mentaliteta.
„Ukoliko mi danas učimo i odgajamo mladiće i dječake da se žene poštuju kao majke, vole kao supruge, čuvaju kao sestre, oni će sutra izrasti u zrele i samosvjesne muškarce, koji će ženama pristupiti sa potštovanjem, ljubavlju i pažnjom.“
Samra Filipović kaže, nužno je mijenjati društvo.
„Neophodno je da kao društvo, ali i mediji podignu svijest i da se u to uključi kompletno društvo.
Kada je riječ o ženama u politici, u BiH još uvijek nije došlo do suštinkih promjena položaja žene u poslu koji se često naziva ‘muškim’, a gdje je primjer neravnopravnosti spolova naočitiji. Žene su i dalje na marginama političkih partija, a velika prepreka ravnopravnoj zastupljenosti žena u politici je upravo nedovoljna podrška političkih partija.
Lana Prlić, mlada političarka razbija stereotie o ženama u politici.
„Imamo stereotip koji kaže: ‘ma to je samo žena koja se bavi politikom’. Ne, to je političarka. Imamo velike žene političarke, npr. Angelu Merkel. Nju niko ne pretstavlja kao ženu, već kao političarku.
I Samra Filipović kaže da je naophodno uključiti žene u politiku.
„Moramo raditi na podizanju svijesti političkih partija.“
Zdenka Lončar pojašnjava zakonske osnove koje se tiču Izbornog zakona BiH.
„Imamo zakonsku osnovu da na izbornim listama bude 40% kandidatkinja. Slijedom toga, u BiH na svim razinama vlasti imamo 27,4% žena.“
Lana Prlić pojašnjava šta za nju znači biti političarka.
„Biti žena političarka je puno teže nego biti muškarac političar. Otvorite bilo koji portal, vijest o političarki i pogledajte komentare. Vidjet ćete da se jako malo komentariše sama izjava te političare, a puno više se komentariše ili njen izgled ili njen način dolaska do određene pozicije.“
Boreći se sa stereotpima, mlada političarka Lana Prlić uspjela je razbiti predrasude i pokazati da žena može imati politički utjecaj u BiH.
„Sa 21 godinu sam postala potpredjesnika SDP-a i mislim da sam najmlađa, ne samo u BiH nego i u regionu. Danas mi je 28 godina i još uvijek obnašam tu funkciju. 7 godina sam u vrhu SDP-a, a već dvije godine sam zastupnica u federalnom parlamentu.“
U BiH postoji dugogodišnji problem sa rodnom neravnopravnosti. Iako je naša država sprovela određene zakonske mjere, te mjere nikada u potpunosti nisu implementirane i sprovedene u djelo. S druge strane, u zemljama Evropske Unije jasno su određene kvote kako bi žene bile ravnopravno zastupljene unutar državnih institucija.
„Imamo dobre zakone u BiH, zakone koji su usklađeni sa zakonima Evropske Unije“, pojašnjava Zdenka Lončar.
Samra Filipović također kaže da su zakoni o ravnopravnosti spolova u BiH jako dobri.
„Naši zakoni su jako dobri, usaglašeni sa zakonima Evropske Unije. Imamo dobru zakonsku podlogu.“
Djevojčice, djevojke, žene, ustanite i glasno zatražite svoja prava. Možete sve što mogu i muškarci, ne dozvolite da vas stereotipi sputavaju u borbi za jednakost.
„Za gledaoce imam poruku da koriste zakone i zakonske norme i da štite svoja prava. Imamo dobre zakonske norme. Predstavnici institucija i politički lideri moraju početi živjeti demokratiju“, kaže Samra Filipović.
Rodna ravnopravnost se u BiH još uvijek ne tretira kao ozbiljan priroritet, iako je jedan od poželjnih faktora za članstvo naše države u Evrospkoj Uniji. Rodno zasnovana diskriminacija umjesto da se iskorijeni, postala je problem sa kojim se žene I dalje, u 21. vijeku suočavaju.
Predrasude I stereoptipi spriječavaju nas da budemo društvo naklonjeno ženama, društvo u kojem sve žene imaju jednaka prava kao I muškarci.
Ipak, mlade žene koje biraju odlučno stati u odbranu svog položaja u društvu, razbiti predrasude I zahtijevati prava – sve nas vode u bolji svijet.