Ranjenika više od 110 hiljada. Spaljeno 1.645 ruskih tenkova, 4 hiljade oklopnih vozila, 840 artiljerijskih sistema, srušeno 217 borbenih aviona i 190 helikoptera, gotovo 700 bespilotnih letjelica. Potopljeno 15 ratnih brodova, uništeno 250 raketnih sistema i 2.700 teretnih vozila. Takve pripremljene vojnike, koje je Rusija izgubila na ukrajinskom ratištu Moskva u rezervi nema. Čitav Sibir i Daleki Istok ostali su gotovo bez ruske vojske. Nije bolja situacija ni u evropskom dijelu Rusije.
Vladimir Putin, koji je oslovljen kao gospodin Velika laž, rekao je i da je Zapad spreman ratovati sa Ruskom Federacijom do zadnjeg Ukrajinca i to je tragedija za ovu naciju. U prijevodu prema psihoanalizi Freida takav zadatak sebi stavi Kremlj u ovom krvavom ratu. Tako svi mi moramo biti pripremljeni i ujedinjeni u spremnosti otpora ruskoj Z-vjeri, koja traži više ukrajinske krvi. Putin izaziva Brisel izjavama da ako je Zapad tako odlučan u borbi s Rusijom, onda može to dokazati na bojišnici sa ruskom vojskom. To je svima signal da trebamo još pojačavati sankcije prema Moskvi i stvarati svjetsku koaliciju od zemalja koji ne prihvataju rat kao način vođenja politike i spremni se suprotstaviti ujedinjenim koracima za početak ne vojnog karaktera koji bi onemogućili širenje rata van granica Ukrajine i prinudili Rusku Federaciju zaustaviti rat i povući vojsku iz Ukrajine.
Moskva stvarno misli da je NATO uplašen zato i izaziva Alijansu na direktni sukob. Sada napeta situacija oko ruske eksklave Kaliningrad. Bivša istočna Prusija sa centrom u Kenigsbergu bila je prigrabljena Sovjetskim Savezom kao ratni plijen 1945. godine. Moskva je odlučila da će biti sigurnije da to postane teritorij Ruske Federacije. Svo njemačko stanovništvo bilo je protjerano na Zapad, a ustvari ono i nije željelo ostati u staljinskom SSSR-u. Ovi ljudi su bili preseljeni u zapadni dio Njemačke, koji je bio pod okupacijom SAD-a i Velike Britanije. Sada niko ne traži, za razliku od Moskve, da Rusija vrati ono što njoj nikad nije pripadalo. I to je normalno, civilizirano i međunarodno-pravno stajalište.
Na odluku EU o sankcijama Rusiji zbog invazije na Ukrajinu Litva zabranila prijevoz iz Ruske Federacije preko Bjelorusije za Kaliningrad nekih vrsta roba, o čemu obavijestila oficijelni Kremlj. Moskva je odgovorila vojnim vježbama na Baltiku. Ali i tu je ostalo malo ruske vojske, koja je većinom premještena u Ukrajinu. Za vojnu vježbu ostala je samo jedna hiljada vojnika i sto jedinica oklopne tehnike. Toliko je Rusija gubila u Ukrajini za jedan dan u prvoj sedmici rata. Teritorije zemalja NATO-a sa Litvom preko koje sa Latvijom i Estonijom spaja dosta uzak od sto kilometara Suvalkski koridor po nazivu poljskog grada uz litvansku granicu. Vladimir Putin imao je sastanak sa bjeloruskim predsjednikom Aleksandrom Lukašenkom, gdje su oni zajedno uputili prijetnje Evropi da ako pod hitno ne riješi prolaz robe za Kaliningrad, onda će biti oštre konsekvence. Vilnius je dosta mirno to prihvatio, ali opet nije zaustavio kontrole na granici sa Kaliningradom prema uputama EU. Njemačka se počela nervirati i pokazivati znakove nesigurnosti što je odmah primijetila Moskva, zato Putin tako drsko i pozvao Evropu na polje boja ako se ne boji ruske vojske.
Jasno je da treba biti suzdržan prema provokacijama iz Kremlja, a istovremeno NATO nije dječji vrtić gdje svi izbjegavaju zaoštravanja situacije i obračuna. Dobro je da napokon poslije samita Alijanse u Madridu Rusija ne samo da je bila označena kao glavna prijetnja NATO-u, ali bile su donesene i odluke o formiranju snaga reagiranja u količini 300 hiljada vojnika i u zemlje Baltika (Estoniju, Latviju i Litvu) bilo odmah usmjereno vojno pojačanje. Simbolički sljedeći samit Organizacije planirano je organizirati baš u Litvi da prikaže Moskvi sadašnje prioritete i ne za dvije, a za jednu godinu. Spomenute tri Baltičke zemlje svakodnevno osjećaju ruski hladni dah oko svog vrata, tako bolje od svih razumiju koliko je bitno zaustaviti rusku vojsku u Ukrajini i pomesti nju natrag kući. Estonija je čak izdvojila za potrebe Ukrajine 40% svog vojnog proračuna. I to će se sigurno isplatiti ako Ukrajina izdrži ruski vojni udarac. To su isto počeli dobro razumjevati mnogi političari u Evropi i Sjevernoj Americi. Ukrajina sada, makar i nije članica Alijanse, može postati najjače krilo NATO-a. I to je najbolja poruka za mir u Evropi.