“Ruski rat protiv Ukrajine, koji je u toku, postao je borba između vojnih taktika i vojne tehnike. Rusija je planirala da nanese, na račun velike prevage u teškim naoružanjima, koristeći svoj ogromni arsenal raketa, ukrajinskoj strani velike ljudske gubitke i rušenje čitave infrastrukture.
U toku sadašnje ofanzive na Donbasu, ruska vojska nije koristila jurišnu pješadiju. Rusi su smislili svoju taktiku: po pet-šest sati stalnog artiljerijskog granatiranja ukrajinskih pozicija nekoliko dana zaredom i poslije toga napad tenkovima i pješadije isključivo u oklopnim vozilima. Ukrajinska vojska stoički je branila svaki pedalj zemlje, ali poslije takvog intenzivnog granatiranja tokom više dana, puno prethodno pripremljenih odbrambenih pozicija jednostavno je bilo satrto od strane ruske artiljerijske paljbe.
Rusi su dopremili ogromne zalihe streljiva namijenjene artiljerijskim sistemima, stvarajući prevagu kad je riječ o granatiranju ukrajinskih pozicija, dakle dvadeset puta više. Takvom taktikom, Moskva je planirala lagano napredovanje svoje vojske koja je praktički uništavala sve na svom putu, do završetka vojne kampanje. To je bila preteška situacija za Ukrajince koji su imali ograničene zalihe streljiva i municije, a također uz to stiže i veliki nedostatak teškog naoružanja.
Još od kraja marta ove godine, Kijev traži teško oružje, a ruski lobi u zemljama NATO-a uspio je blokirati donošenje neophodnih odluka na mjesec i po dana. Umjesto teškog naoružanja, Ukrajini su slali riječi podrške, kacige i prsluke.
Tek poslije dramatičnih intervencija Kijeva uspjeli su radikalno promijeniti situaciju. Bila su izgubljena gotovo dva mjeseca, što je imalo odlučujući učinak za pogoršanje situacije na Donbasu. Ukrajina je već počela dobijati od Zapada i nova teška naoružanja, još uvijek u ograničenoj količini, koja efikasno pomažu poravnanje situacije na ratištima.
Dobijeni američki raketni taktički sistem HIMARS sada pomaže pri promjeni stanja na borbenoj liniji. On ima veliku preciznost djelovanja. Domet sadašnjih projektila je 90 kilometara, što je dvaput veći doseg od bilo kojeg ruskog artiljerijskog sistema. Ruska vojska ima slične raketne sisteme: GRAD i URAGAN, čiji je domet 70-120 kilometara, ali oni nisu ni blizu precizni pri gađanju ciljeva kao američki. Ruska artiljerija koja može dosta precizno gađati ima kraći domet, dok ruski raketni sistemi taktičkog dometa nisu ni blizu po preciznosti.
Kao rezultat: za pola mjeseca djelovanja HIMARS-a, od strane Ukrajinaca uništeno je više ruskih skladišta sa municijom na Donbasu i u Hersonskoj regiji. Ruska artiljerija odmah je osjetila nedostatak količine granata na 60-70% i sada nije u mogućnosti granatirati ukrajinske položaje višesatno i svakodnevno.
Također, bilo je uništeno nekoliko ruskih punktova za upravljanje vojskom na nivou armije i divizija. Ubijeno je dosta ruskih zapovjednika visokog položaja, uključujući generale.
HIMARS ima veliku prednost u odnosu na ruske sisteme salvo požarne paljbe te poslije ispaljivanja svojih šest projektila, njemu treba samo pet minuta da stavi novi komplet. Ruskom sistemu za to treba 30-50 minuta. Sa svojih orbita, ruske vojne satelite ne mogu prepoznati HIMARS kao raketni sistem, zbog toga što izgleda kao obično teško teretno vozilo ili transporter ako nije na poziciji ispaljivanja projektila.
Isti HIMARS potpomogao je istjerati Ruse sa strateškog Zmijskog otoka, što je sada omogućilo transportiranje hrane brodovima iz luka Odese, za ušće Dunava, za rumunske riječne luke gdje se poslije pretovara željeznicom opet vraća teret na rumunsku crnomorsku obalu za transportovanje dalje preko Istanbula. Ukrajina sada posjeduje dvanaest sistema HIMARS i svaki košta 5,5 miliona dolara i za mjesec dana imat će ih više od dvadeset.
To će potpomoći promjeni stanja na ratištima. Ukrajinska vojska dobit će još i tražene proturaketne i protuavionske sisteme, tenkove , oklopna vozila i artiljeriju i tada će biti potpuno spremna krenuti u kontraofanzivu.
Ukrajinski vojnici motivirani su, iako nemaju neophodnu podršku u teškim naoružanjima. Ukrajinske snage sada posjeduju projektile HIMARS čiji je domet 90 kilometara. Pregovaraju i u vezi sa raketama, čiji je domet i do 300 kilometara.
Kremlj je zbog toga jako zabrinut i započeo je hitnu propagandnu kampanju u Rusiji i u svijetu, navodeći da ukrajinska strana ‘šverca’ zapadno naoružanje nekim kriminalnim strukturama u svijetu kao što je to bilo u toku ratova u bivšoj Jugoslaviji. U to je uključena čitava ruska peta kolona u svijetu, uključujući političare, novinare, nevladine udruge… Moskva je napokon osvijestila ko u Ukrajini može izvući deblji kraj.”