Zbog svojih prehrambenih vrijednosti, hrana je životno važna za čovjeka, ali istodobno njezini hranjivi sastojci predstavljaju idealnu podlogu za rast mikroorganizama. Neki mikroorganizmi koje možemo naći u hrani služe za njezinu proizvodnju, primjerice sireva, vina ili fermentiranih mliječnih proizvoda. Neki će dovesti do njezina kvarenja, a drugi pak mogu uzrokovati čitav niz zaraznih bolesti odnosno dovesti do takozvanog trovanja hranom. U posljednjem slučaju riječ je zapravo o bolestima koje se prenose hranom, a javljaju se u čitavom svijetu, kako u razvijenim tako i u manje razvijenim zemljama.
Iako sva hrana može biti izvor bolesti koje se prenose hranom, neka se češće povezuje s prisutnošću specifičnih mikroorganizama pa prilikom rukovanja s njima treba obratiti veću pozornost:
• Jaja se povezuju s pojavom salmoneloze, osobito kada se konzumiraju svježa ili slabo termički obrađena,
• Mesom i mesnim proizvodima najčešće se prenose bakterije Salmonella, Campylobacter, Listeria kao i neki virusi. To je prvenstveno posljedica križne kontaminacije odnosno korištenja istog pribora i opreme za obradu hrane koja će se termički obrađivati i one koja će se jesti sirova,
• Morski plodovi povezuju se sa zarazom norovirusom i bakterijskim toksinima,
• Povrće može biti prenositelj bakterije Salmonella, Clostridium botulinum toksina, parazita Toxoplasma te virusa hepatitisa A i norovirusa.
O temi higijene i sigurnosti hrane drugu godinu zaredom bavi se kampanja “EU bira sigurnu hranu” koju je pokrenula Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA), a u Hrvatskoj je provodi u suradnji s Hrvatskom agencijom za poljoprivredu i hranu (HAPIH). Upravo je ona okosnica europskog sustava za sigurnost hrane koji se smatra jednim od najrigoroznijih i najsigurnijih na svijetu. EFSA-ini znanstvenici analiziraju i savjetuju europske institucije i države članice o pitanjima vezanim uz sigurnost hrane i hrane za životinje.
Hrana se kontinuirano prati od polja do stola, a mikrobiološkoj kontaminaciji mogu biti izložene sirovine, poluproizvodi ili gotovi proizvodi. Treba naglasiti da upravo zbog toga u svakoj fazi proizvodnje proizvođači moraju provoditi mjere kojima se kontaminacija svodi na minimum ili potpuno eliminira.
Unatoč dobrom sustavu koji osigurava da je hrana na hrvatskom tržištu i na našim tanjurima, kao i diljem čitave EU, sigurna za konzumaciju, ne smijemo zanemariti korake koje moramo poduzeti sami u vlastitoj kuhinji kako bismo održali higijenu hrane i pobrinuli se da ona ostane sigurna:
• Redovito perite ruke i radne površine
• Odvajajte sirovo meso, perad, ribu i plodove mora od ostale hrane
• Koristite odvojenu opremu i pribor (poput noževa i dasaka za rezanje) za obradu sirove hrane
• Čuvajte hranu u posebnim posudama kako biste izbjegli međusobni dodir sirove i pripremljene hrane
• Hranu temeljito skuhajte ili ispecite, posebice meso, perad, jaja, ribu i morske plodove
• Ne ostavljajte kuhanu ili pečenu hranu na sobnoj temperaturi dulje od dva sata
• Najsigurniji način odmrzavanja zamrznute hrane je tako da je stavite u hladnjak
Više savjeta o sigurnosti hrane, što uključuje savjete za higijenu i izbjegavanje bolesti koje se prenose hranom, savjete za smanjenje bacanja hrane, izbjegavanje akrilamida, informacije o alergenima i druge korisne informacije koje vam mogu pomoći u svakodnevnom odabiru, rukovanju, pripremi i skladištenju hrane, mogu se pronaći na stranici kampanje EU bira sigurnu hranu.