“Ofanziva“ iz RS predugo traje. Dokaz su djelovanja srpskih zvaničnika iz ovog bh. entiteta, ali uprkos tome – međunarodni zvaničnici svojim oficijelnim stavovima, u skladu s principima Daytonskog sporazuma, uspješno je „guše“. Usaglašeni stav entiteta RS i Rusije je da je visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt „nelegalan i nelegitiman“, ali dokazi govore drugačije.
Autor: Dženeta Rovčanin
Podsjetimo, srpska članica Predsjedništva BiH, Željka Cvijanović, od generalnog sekretara UN-a, Antonija Guterresa, zatražila je da joj „dostavi sve relevantne dokumente u vezi sa imenovanjem Christiana Schmidta na mjesto visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu“. Odgovor koji je pristigao nije joj se dopao.
Schmidt je legitiman, a evo i zašto
Nakon okončanja ratnih dejstava u Bosni i Hercegovini, formirano je i međunarodno tijelo zaduženo za provedbu Daytonskog mirovnog sporazuma – Vijeće za provedbu mira (Peace Implementation Council).
S obzirom na to da smo već izvjesno vrijeme svjedoci upitne retorike koja dopire iz manjeg bh. entiteta RS i Rusije, važno se osvrnuti i pojasniti postupak glasanja u Vijeću za provedbu mira.
27. maja 2021. godine, ambasadori zemalja članica Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (Peace Implementation Council – PIC) službeno su imenovali Christiana Schmidta za sljedećeg visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, nakon što ga je za to mjesto kandidirala Njemačka. S tom se odlukom, podsjećamo, nije složila Ruska Federacija.
Da bismo dokraja objasnili proces izbora visokog predstavnika za BiH, moramo se prisjetiti i historijskih događaja koncem 1995. godine.
Carl Bildt, švedski političar i diplomata, obnašao je dužnost visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu od 1995. do 1997. godine. On je imenovan na ovu funkciju 14. decembra 1995. godine, nakon Konferencije o provedbi mira, koja je održana u Londonu 8. i 9. decembra iste godine. Tada je, podsjećamo, uspostavljen i PIC, a Bildt je, nakon konsultacija sa Vladom Bosne i Hercegovine, počeo obnašati ovu funkciju.
Dakle, Vijeće za provedbu mira (PIC) uspostavljeno je Londonskom konferencijom i zaduženo je za upravljanje Bosnom i Hercegovinom posredstvom visokog predstavnika. Ovo se vijeće sastoji od 55 zemalja, koje na različite načine podupiru BiH, istovremeno osiguravajući i provođenje EUFOR-ove operacije „Althea“.
Također, Londonskom konferencijom uspostavljen je i Upravni odbor PIC-a, a u kojem su predstavnici Kanade, Francuske, Njemačke, Italije, Japana, Rusije, Velika Britanije, Sjedinjenih Američkih Država, Predsjedništva Vijeća Evropske unije, Evropska komisija i Organizacija islamske konferencije, koju predstavlja Turska.
Nakon održavanja rasprave u Vijeću sigurnosti UN-a, članice glasaju za izbor, odnosno za prijedlog novog službenika koji će djelovati pri OHR-u, a potom se odluka prosljeđuje na potvrdu Upravnom odboru PIC-a.
Upravni odbor PIC-a i službeno imenuje visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu. Naime, ambasadori se sastaju i službeno obavještavaju o izboru novog izvršnika OHR-a. Konkretno, u slučaju Christiana Schmidta, od 55 članica – jedino je Ruska Federacija bila „protiv“.
Podsjećamo, bivši ukrajinski diplomata Oleksandr Levchenko više je puta potcrtavao da je Ruska Federacija titularno preuzela članstvo od SSSR-a u Vijeću sigurnosti UN-a.
Treba napomenuti da ne postoji zakonski definirana procedura izbora visokog predstavnika za Bosni i Hercegovinu. Vlasti RS, a i Ruska Federacija legitimitet imenovanja visokog predstavnika osporavaju zbog izostanka potvrde Vijeća sigurnosti UN-a. Podsjećamo, ni Bildt nije imenovan od strane Vijeća sigurnosti UN-a, ali je ovo vijeće pozvano da se složi s ovim potezom, što je učinjeno rezolucijom 1031, a što je poglavito navedeno od tačke 27., pa do 40.
„Potvrđuje se da visoki predstavnik predstavlja konačnu vlast u vezi s tumačenjem Aneksa 10 o civilnoj provedbi mirovnog sporazuma.“
Christian Schwarz-Schilling, njemački diplomata, bio je visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu u periodu od 2006. do 2007. godine, a njegovo imenovanje proteklo je na sličan način. Naime, početkom 2006. godine, Paddy Ashdown je pismeno obavijestio generalnog sekretara UN-a o Schwarz-Schillingovom imenovanju, te da bi tu informaciju „trebalo proslijediti Vijeću sigurnosti na razmatranje i moguće postizanje dogovora”. Tada se, podsjećamo, unatoč izostanku imenovanja od strane Vijeća sigurnosti UN-a, Rusija nije bunila, a ni zvaničnici iz entiteta RS.
Kao što smo već naveli, zakonska procedura za izbor visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu ne postoji. Američki predstavnik u UN-u, Richard Mills, tokom imenovanja Schmidta na poziciju visokog predstavnika, kazao je da je „sasvim dovoljno da saglasnost za imenovanje novog visokog predstavnika da PIC“, a njegov su stav podržali ostali predstavnici zapadnih država.
Dvije sestre blizanke – Ruska ambasada u BiH i RS
Općepoznato je da Milorad Dodik, predsjednik manjeg bh. entiteta, održava dobre diplomatske odnose sa Ruskom Federacijom i njenim predsjednikom Vladimirom Putinom – unatoč tome što je ova država pokrenula vojnu invaziju na nezavisnu, suverenu državu – Ukrajinu – i što sve zapadne države svijeta prekidaju kontakte s agresorom.
Da su odnosi između bh. entiteta i Rusije na zavidnom nivou pokazuje i reagiranje Ruske ambasade u BiH nakon što je pristigao Guterresov odgovor srpskoj članici Predsjedništva BiH.
Naime, u odbranu Željke Cvijanović stala je i Ruska ambasada u BiH, tvrdeći da „Zapad uništava sistem međunarodnog prava“, a da je Bosna i Hercegovina samo „zapadna laboratorija“.
“Odgovor generalnog sekretara UN Antonija Guterresa na apelaciju članice Predsjedništva BiH Željke Cvijanović jasno i nedvosmisleno potvrđuje da rezolucija Vijeća sigurnosti UN o odobravanju kandidature Christiana Schmidta za funkciju visokog predstavnika nije postojala jer da jeste, onda bi generalni sekretar UN precizno naveo njen broj i datum. Odluka ‘zapadnjaka’ da prilikom odobravanja Schmidta ignorišu Vijeće sigurnosti UN samo potvrđuje da Zapad dosljedno uništava sistem međunarodnog prava. BiH jeste i u ovom slučaju zapadna laboratorija za destrukciju međunarodnog prava”, rečeno je iz Ambasade Ruske Federacije u BiH.
Guterres bio izričit, Cvijanović ne vjeruje „slovima na papiru“
Nakon što je prije nekoliko dana srpska članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Željka Cvijanović, zatražila od generalnog sekretara UN-a, Antonija Guterresa, da joj „dostavi sve relevantne dokumente u vezi sa imenovanjem Christiana Schmidta na mjesto visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu“, stigao joj je zvanični odgovor kojem ona ne vjeruje, a ni zvaničnici iz manjeg bh. entiteta.
Naime, generalni sekretar UN-a, Antonio Guterres poručio joj da ova organizacija „nije potpisnica Daytonskog sporazuma niti je UN član PIC-a, odnosno Vijeća za implementaciju mira – jedinog relevantnog tijela za imenovanje visokog međunarodnog predstavnika u BiH“.
FACE je, nakon tvrdnji i sumnji srpske članice Predsjedništva BiH o vjerodostojnosti Guterresovog pisma, uputio dopis prvom čovjeku UN-a, postavljajući nekoliko pitanja.
Kratko nam je odgovoreno samo da „Ujedinjene nacije nisu supotpisnice Daytonskog sporazuma“, što je svojevrsni dokaz Guterresovog stava s kojim je upoznata i Željka Cvijanović.
„Sekreterijat UN-a nije uključen u imenovanje visokog predstavnika. Molimo da pogledate Daytonski sporazum – UN nije jedna od stranaka u tom sporazumu“, odgovorili su iz UN-a za FACE.
Ključ je uvijek u Daytonskom sporazumu
S obzirom na to da vlasti entiteta RS dugo negiraju izbor visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu, Christiana Schmidta, tvrdeći da je on „nelegalan“ i „nelegitiman“, odlučili su, osim dopisa prvom čovjeku UN-a, poduzeti i „konkretnije“ korake u direktnom kršenju Daytonskog sporazuma. NSRS je, podsjećamo, donijela Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH, kao i odluku o neobjavljivanju odluka visokog predstavnika za BiH u „Službenom glasniku RS“.
Ovakve odluke su direktno kršenje Aneksa 10 – Sporazuma o civilnoj provedbi Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH, a u kojem je podrobnije opisana nadležnost visokog predstavnika. Po članku 2., visoki predstavnik nadgleda provedbu ovog mirovnog sporazuma i o tome izvještava EU, UN, SAD, Rusku Federaciju „o napretku ovog civilnog rješenja“.
Nadalje, u članku 5. jasno je navedeno da „visoki povjerenik ima ovlaštenje za konačnu interpretaciju ovoga sporazuma o civilnoj provedbi mirovnog rješenja“.
S obzirom na sve navedeno, jasno je da je izbor visokog predstavnika produkt višeslojnog djelovanja međunarodne zajednice, po principima Daytonskog sporazuma, i svako djelovanje izvan tih okvira direktno je rušenje ustavnopravnog poretka Bosne i Hercegovine.
Pravni okvir izbora visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu je nedvosmislen, jasan i legitiman – toga su svjesni svi sem zvaničnika iz manjeg bh. entiteta RS i Rusije. Čitav svijet je u krivu, sem njih – to je njihov zvanični stav, iako slova na papiru ne lažu. Nikad i nisu.